Na današnji dan, 23. ožujka, prije 178 godina - 1848., kralj Ferdinand V. imenovao je u Beču Josipa Jelačića hrvatskim banom. Ban Josip Jelačić bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih političara u 19. stoljeću, ali i u cijeloj povijesti Hrvata, slavi se kao nacionalni junak. Najpoznatiji je po tome što je ukinuo kmetstvo i sazvao prve izbore za Hrvatski sabor. Kao vojskovođa iz brojnih bitaka izišao je kao pobjednik. Borio se protiv ustanika u Habsburškoj Monarhiji za vrijeme revolucije u Ugarskoj 1848. Njegov velebni spomenik/kip krasi i istoimeni trg u Zagrebu.
Ban Josip Jelačić rođen je u Petrovaradinu 16. listopada 1801., a umro je u Zagrebu, 20. svibnja 1859. godine, poslije duge i teške bolesti. Mnogima je ostala nepoznanica kako mu je tijelo balzamirano, a 22. svibnja izloženo u Banskom dvoru, gdje su mu počasnu stražu do 26. svibnja držali Otočani.
Kip bana Josipa Jelačića rad je njemačko-austrijskog kipara i ljevača Antona Dominika Fernkorna, a smješten na istoimenom trgu glavnoga grada svih Hrvata jedan je od glavnih simbola Zagreba, a svečano je otkriven na glavnom zagrebačkom trgu 16. prosinca 1866. godine. Kip prikazuje Josipa Jelačića na konju sa sabljom u ispruženoj desnoj ruci.
Prema podacima koje smo pronašli, u Hrvatskoj se ustalio mit da je kip bana Josipa Jelačića na središnjem zagrebačkom trgu 80 godina, odnosno do 1947. godine, kad su ga komunističke vlasti uklonile (rušenje u noći s 25. na 26. srpnja), bio okrenut prema sjeveru kako bi svojom sabljom ‘pokazivao’ prema Mađarskoj. No, zapravo je bio okrenut prema najnaseljenijem dijelu grada u vrijeme postavljanja – Gornjem gradu, a danas - prema jugu.
Komunistički režim uklanja kip, kako smo već kazali, 1947., dok je 1990. vraćen na trg i službeno otvoren 16. listopada te godine, na dan Jelačićeva rođenja. Svečanost je pred više od 100.000 građana otvorio tadašnji zagrebački gradonačelnik Boris Buzančić, a potom i prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. Do ponovnoga vraćanja 43 je godine čuvan u zagrebačkoj Gliptoteci, gdje se o dijelovima rastavljenog spomenika brinuo čuveni hrvatski muzeolog, ravnatelj Gliptoteke, Vukovarac Antun Bauer.
Konj kojega na kipu jaše Jelačić, po kojemu ga je kipar Fernkorn i napravio, bio je stvarni banov konj - Emir, kojeg je dobio na dar od Mahmud-bega Bašića iz Bihaća. Ban je, inače, kako povijesni pisi kažu, na svome konju Emiru dojahao na ustoličenje u Zagreb 5. lipnja 1848. godine.