Nedostatak željeza najčešće povezujemo s anemijom, no moguće je imati iscrpljene zalihe željeza i prije nego što razina hemoglobina počne padati. Upravo zato ovaj problem može dugo ostati neprepoznat.
Anemija nastaje kada tijelo nema dovoljno zdravih crvenih krvnih stanica za učinkovit prijenos kisika. No, nedostatak željeza i anemija nisu isto. Moguće je imati premalo željeza u organizmu, a da je hemoglobin još uvijek unutar normalnog raspona. To se naziva nedostatak željeza bez anemije, a ponekad se opisuje i kao rana ili „predanemična“ faza.
Jedno istraživanje iz 2021. godine procjenjuje da je nedostatak željeza bez anemije čak tri puta češći od anemije uzrokovane manjkom željeza, piše Ordiinacija.hr.
Zašto je željezo važno?
Željezo je potrebno za stvaranje hemoglobina, proteina u crvenim krvnim stanicama koji prenosi kisik iz pluća u ostatak tijela. No, važno je i za normalnu funkciju mišića, proizvodnju energije i brojne procese u mozgu.
Kada se zalihe željeza počnu trošiti, tijelo neko vrijeme može održavati normalnu razinu hemoglobina koristeći pohranjeno željezo. Zato se simptomi mogu pojaviti prije razvoja anemije.
Najkorisniji pokazatelj zaliha željeza je feritin. Nizak feritin može pokazivati iscrpljene zalihe čak i kada su hemoglobin i ostali parametri krvne slike uredni.
Koji su simptomi?
Neki ljudi s nedostatkom željeza bez anemije nemaju nikakve simptome, dok drugi primjećuju da su umorniji i manje izdržljivi nego inače.
Mogu se pojaviti umor, manjak energije, slabija tolerancija na fizički napor, poteškoće s koncentracijom, promjene raspoloženja, osjećaj slabosti, sindrom nemirnih nogu, prorjeđivanje kose i lomljivi nokti.
Budući da se isti simptomi mogu pojaviti kod brojnih drugih stanja, sami po sebi nisu dovoljni za postavljanje dijagnoze.
Zašto dolazi do nedostatka željeza?
Nedostatak željeza nastaje kada tijelo gubi više željeza nego što ga dobiva hranom i može apsorbirati ili kada su njegove potrebe povećane.
Jedan od najčešćih uzroka je gubitak krvi, osobito obilna menstrualna krvarenja. Kod drugih osoba uzrok može biti skriveno krvarenje iz probavnog sustava.
Problem može nastati i zbog premalog unosa željeza hranom, primjerice kod osoba koje ne jedu meso, kao i zbog slabije apsorpcije u probavnom sustavu. Celijakija, određene bolesti crijeva, prethodne barijatrijske operacije i dugotrajno uzimanje nekih lijekova koji smanjuju želučanu kiselinu mogu utjecati na apsorpciju željeza.
Potrebe za željezom povećavaju se tijekom rasta, trudnoće i intenzivnog treninga, a veće potrebe imaju i osobe koje često daruju krv.
Tko je posebno izložen riziku?
Veći rizik imaju osobe s obilnim menstruacijama, trudnice, djeca i adolescenti, osobe koje se hrane vegetarijanski ili veganski te sportaši.
Posebnu pažnju treba obratiti na nedostatak željeza kod odraslih muškaraca i žena koje više nemaju menstruaciju. U tim slučajevima liječnik će možda trebati istražiti postoji li skriveni gubitak krvi, osobito iz probavnog sustava.
Kako se dijagnosticira?
Za dijagnozu su potrebne krvne pretrage. Najvažniji su feritin, hemoglobin i zasićenje transferina.
Feritin pokazuje koliko je željeza pohranjeno u tijelu, dok zasićenje transferina daje informaciju o količini željeza dostupnog organizmu. Hemoglobin pomaže razlikovati nedostatak željeza bez anemije od anemije uzrokovane manjkom željeza.
Ako je feritin nizak, a hemoglobin normalan, moguće je da je riječ o nedostatku željeza bez anemije. Ako su niske vrijednosti i feritina i hemoglobina, govori se o anemiji uzrokovanoj nedostatkom željeza.
Važno je pritom ne gledati samo jedan nalaz, već simptome, prehranu, lijekove, zdravstvenu povijest i promjene vrijednosti kroz vrijeme.
Kako se liječi?
Liječenje ovisi o uzroku i težini nedostatka. Najčešće se koriste oralni pripravci željeza, uz savjete o prehrani. Ovisno o preporuci liječnika, mogu se uzimati jednom dnevno ili svaki drugi dan.
U određenim situacijama može se preporučiti i intravenska nadoknada željeza, primjerice kada se ono ne može dovoljno apsorbirati, kada se oralni pripravci teško podnose ili je potrebna brža nadoknada.
Samo povećanje unosa željeza hranom može pomoći, ali kada su zalihe već značajno smanjene, prehrana često nije dovoljna.
Nakon početka terapije obično se kontroliraju krvni nalazi, često nakon dva do tri mjeseca, kako bi se vidjelo povećavaju li se zalihe željeza. Poboljšanje simptoma može se pojaviti unutar mjesec dana, ali za potpunu obnovu zaliha ponekad je potrebno nekoliko mjeseci.
Jednako je važno pronaći i ukloniti uzrok nedostatka. Ako su problem obilne menstruacije, probavne tegobe, krvarenje ili poremećaj apsorpcije, samo uzimanje željeza neće riješiti problem dugoročno.
Kada se javiti liječniku?
Ako imate dugotrajan umor, manjak energije, slabost, poteškoće s koncentracijom ili druge neobjašnjive simptome, razgovarajte s liječnikom, osobito ako imate neki od čimbenika rizika za nedostatak željeza.
Kontrola je važna i ako se simptomi ne poboljšavaju unatoč liječenju, ako razina željeza ostaje niska ili ponovno padne nakon terapije ili ako nuspojave otežavaju uzimanje dodataka željeza.
Uredan hemoglobin ne znači nužno i uredne zalihe željeza
Nedostatak željeza bez anemije može dugo proći nezapaženo jer je hemoglobin još uvijek normalan. Ipak, zalihe željeza mogu biti iscrpljene, a to kod nekih ljudi može uzrokovati umor, manjak energije i druge tegobe.
Zato je kod osoba sa simptomima i povećanim rizikom važno, uz uobičajenu krvnu sliku, razmotriti i provjeru feritina te drugih pokazatelja statusa željeza. Pravodobno otkrivanje može spriječiti razvoj anemije, ali i pomoći da se na vrijeme pronađe razlog zbog kojeg je do nedostatka željeza došlo.