Međunarodni tim znanstvenika prošle je godine analizirao genetske podatke čak 2,6 milijuna ljudi, među kojima je bilo više od 120.000 oboljelih, a rezultati su iznenađujući, piše Science Alert.
Otkrivene stotine genetskih veza
Usporedbom genetskih kodova zdravih osoba s onima oboljelih od gihta, tim je identificirao 377 specifičnih regija DNK povezanih s tom bolešću. Od toga, čak 149 veza dosad nije bilo poznato znanosti. Iako način života i okolišni čimbenici i dalje imaju određeni utjecaj, ovi nalazi sugeriraju da je genetika glavni pokretač rizika za razvoj gihta, a istraživači vjeruju da bi se moglo otkriti još genetskih poveznica.
"Giht nije vaša krivnja"
To potvrđuje i epidemiolog Tony Merriman sa Sveučilišta Otago na Novom Zelandu, koji naglašava potrebu za razbijanjem zastarjelih mitova. "Giht je kronična bolest s genetskom osnovom i nije krivnja oboljelog – mit da je giht uzrokovan životnim stilom ili prehranom treba razbiti", izjavio je Merriman još prošle godine kada je studija objavljena.
Giht nastaje zbog visokih razina mokraćne kiseline u krvi, koja stvara oštre kristale u zglobovima. Bol i nelagoda javljaju se kada imunološki sustav napadne te kristale. Prema istraživačima, genetika igra ključnu ulogu u svakoj fazi ovog procesa - od načina na koji tijelo transportira mokraćnu kiselinu do vjerojatnosti da će imunološki sustav reagirati na kristale, prenosi Index.
Mit koji sprječava liječenje
Iako giht može imati faze poboljšanja i pogoršanja, postoje učinkoviti tretmani. Međutim, autori studije upozoravaju da zablude o bolesti mogu odvratiti ljude od traženja pomoći, što je velik problem s obzirom na rastući broj oboljelih. "Ovaj rašireni mit uzrokuje sram kod ljudi s gihtom, zbog čega su neki ljudi skloniji patiti u tišini i ne otići liječniku po preventivni lijek koji snižava urat u krvi i spriječit će njihovu bol", objasnio je Merriman.
Novi horizonti u terapiji
Osim što nudi bolje razumijevanje uzroka gihta, studija objavljena u časopisu Nature Genetics otvara nove mogućnosti za razvoj tretmana, posebno u upravljanju imunološkim odgovorom na nakupljanje mokraćne kiseline. Znanstvenici vjeruju da bi se postojeći lijekovi mogli prenamijeniti za tu svrhu.
Istraživanje ima i neka ograničenja. Većina podataka potječe od osoba europskog podrijetla, a dio dijagnoza temelji se na samoprijavi pacijenata. Unatoč tome, studija pruža dosad najbolji uvid u bolest koja pogađa ljude stoljećima. "Nadamo se da će s vremenom, s novim ciljevima koje smo identificirali, postati dostupni bolji i pristupačniji tretmani", zaključio je Merriman. "Giht zaslužuje više resursa za zdravstvenu potrošnju i veću prioritetizaciju u zdravstvenom sustavu."