Umjetna inteligencija sve je češći izvor zdravstvenih informacija među mladima, no koliko su njezini odgovori pouzdani kada je riječ o drogama, alkoholu i ovisnosti? Istraživanje objavljeno u časopisu JMIR Formative Research pokazalo je da je 32 posto od 995 ispitanika u SAD-u, u dobi od 18 do 29 godina, koristilo alate poput ChatGPT-a, Google Geminija i Meta AI-ja za informacije o psihoaktivnim tvarima.
Među njima, piše Euronews, gotovo polovica koristila je umjetnu inteligenciju u tu svrhu barem jednom mjesečno. Njih 12 posto to je činilo tjedno, a četiri posto svakodnevno ili gotovo svakodnevno.
Mladi traže informacije o rizicima i doziranju
Najčešći razlog obraćanja chatbotovima bila je želja za informacijama o rizicima i posljedicama konzumacije psihoaktivnih tvari. Taj je odgovor navelo gotovo 93 posto ispitanika koji su koristili AI u tu svrhu. Oko polovice tražilo je informacije o konkretnim tvarima, uključujući pitanja o doziranju, dok je 35 posto zanimalo više o poremećajima povezanim s njihovom uporabom, poput ovisnosti.
Zanimljivo je da chatbotovi zasad ne zamjenjuju nužno tradicionalne tražilice: čak 93 posto mladih koji su koristili AI za takve informacije koristilo se i Google pretraživanjem.
Povjerenje u odgovore može biti problem
Sudionici istraživanja pozitivno su ocijenili korisnost i pouzdanost umjetne inteligencije. Oni koji su je koristili za pitanja o drogama i alkoholu njezinu su pouzdanost ocijenili s prosječnih 3,66 od pet bodova, što je nešto više od ocjene koju su joj dodijelili za opću uporabu.
Ipak, visoko povjerenje ne znači da su odgovori nužno točni ili sigurni.
– Korištenje ovih alata može dovesti do pogrešnih informacija ili drugih rizičnih ponašanja povezanih s konzumacijom psihoaktivnih tvari kod mladih, dobne skupine koja je najviše pogođena štetnim učincima njihove uporabe – upozorila je Mireia Triguero Roura, poslijedoktorandica na Sveučilištu Rutgers i glavna autorica istraživanja, prenosi Ordinacija.hr.
Uočene su i razlike među ispitanicima
Istraživanje je pokazalo da su ispitanici crne rase imali 2,52 puta veće prilagođene izglede za korištenje umjetne inteligencije za informacije o psihoaktivnim tvarima nego bijeli ispitanici. Kod muškaraca su ti izgledi bili približno dvostruko veći nego kod žena.
Razlike bi mogle biti povezane s dostupnošću zdravstvene skrbi, stigmom, povjerenjem u zdravstveni sustav i načinima traženja zdravstvenih informacija. Istraživači ističu da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se provjerila točnost odgovora chatbotova i utvrdilo kako informacije dobivene na taj način utječu na odluke i ponašanje mladih.
Umjetna inteligencija može biti lako dostupan izvor informacija, ali njezine odgovore o drogama, alkoholu i ovisnosti ne treba automatski smatrati točnima, osobito kada mogu utjecati na odluke povezane sa zdravljem i sigurnošću.