Za razliku od toga, stanovnici skandinavskih zemalja, poput Finske, žive u znatno surovijim zimskim uvjetima, a ipak rijetko imaju ovaj problem.
Njihova prednost ne počiva na sofisticiranoj i skupoj tehnologiji, nego na razumijevanju građevinske fizike i primjeni nekoliko jednostavnih, besplatnih navika koje stručnjaci za kvalitetu unutarnjeg zraka diljem svijeta ističu kao najučinkovitije rješenje, piše N1.
Zakon fizike: Kako nastaje kondenzacija
Da bi se problem trajno riješio, najprije je potrebno razumjeti njegov uzrok. Kondenzacija nastaje kada topao zrak zasićen vlagom, koja se stvara kuhanjem, tuširanjem ili sušenjem rublja, dođe u dodir s hladnim površinama poput stakala ili vanjskih zidova.
Ugradnjom moderne PVC stolarije, koja gotovo hermetički zatvara prostor, prekinuta je prirodna cirkulacija zraka karakteristična za stare drvene prozore. Vlaga tada ostaje zarobljena u prostoru, bez mogućnosti da izađe, stvarajući idealne uvjete za razvoj plijesni koja može biti štetna za zdravlje.
Finska metoda intenzivnog provjetravanja
Za razliku od uobičajene prakse držanja prozora otvorenih "na kip“ tijekom cijelog dana, što stručnjaci smatraju velikom pogreškom jer se na taj način hlade zidovi oko prozora i nepotrebno rasipa energija, Finci primjenjuju metodu takozvanog šok-provjetravanja.
Ovaj pristup podrazumijeva nekoliko jasnih koraka.
Kratko i intenzivno. Dva do tri puta dnevno širom se otvaraju prozori i vrata na suprotnim stranama stana, i to na svega tri do pet minuta.
Brza izmjena zraka. U tom kratkom razdoblju stvara se strujanje koje u potpunosti izbacuje ustajali i vlažni zrak, dok u prostoriju ulazi svjež i suši vanjski zrak.
Očuvanje topline zidova. Zbog kratkog trajanja provjetravanja, zidovi i namještaj ne stignu se ohladiti. Nakon zatvaranja prozora, svježi zrak se vrlo brzo zagrije, uz minimalan dodatni trošak energije za grijanje.
Pravilo stabilne temperature
Još jedna ključna praksa u nordijskim zemljama jest održavanje ujednačene sobne temperature. Na Balkanu je česta navika da se grijanje potpuno isključi tijekom dana kada nitko nije kod kuće, a zatim se po povratku pojača do maksimuma.
Stručnjaci za termodinamiku upozoravaju da upravo takve nagle temperaturne oscilacije potiču stvaranje kondenzacije. Finski pristup podrazumijeva da se temperatura tijekom odsutnosti ukućana smanji najviše za dva do tri stupnja. Održavanje zidova na umjerenoj temperaturi znatno smanjuje rizik od dosezanja točke rosišta, odnosno trenutka kada se vodena para pretvara u kapljice.