Kada pomislimo na epileptički napadaj, većina nas zamišlja osobu koja pada na tlo, gubi svijest i nekontrolirano se grči. Međutim, epileptični napadaji mogu izgledati potpuno drukčije.
Ponekad se očituju tek neobičnim mirisom, iznenadnim osjećajem straha, snažnim déjà vuom ili kratkotrajnim osjećajem da nam je poznata okolina odjednom postala strana.
Na takve, često neprepoznate simptome upozorava medicinski stručnjak John Kim objašnjavajući kako se epileptički napadaji koji nastaju u temporalnom, odnosno sljepoočnom režnju mozga mogu manifestirati na načine koje mnogi ljudi uopće ne povezuju s epilepsijom, piše Dnevno.hr.
Kada mozak stvara osjećaje koji nemaju stvarni uzrok
Temporalni režanj dio je mozga koji ima važnu ulogu u pamćenju, emocijama i obradi osjetilnih informacija. Kada se u njemu pojavi abnormalna električna aktivnost, mogu nastati neobični osjeti i doživljaji.
Primjerice, osoba može iznenada osjetiti miris spaljene gume, dima ili kemikalija, iako u njezinoj okolini nema ničega što bi moglo proizvesti takav miris. Kod nekih se javlja intenzivan osjećaj da su određeni trenutak već proživjeli, poznat kao déjà vu. Drugi mogu doživjeti da im poznato mjesto ili situacija odjednom djeluju potpuno nepoznato.
Takvi doživljaji mogu trajati vrlo kratko, zbog čega ih osoba često zanemari ili pripiše umoru, stresu ili nekom prolaznom stanju.
Iznenadni strah, neobičan osjećaj u želucu i kratkotrajna zbunjenost
Među mogućim simptomima temporalnih epileptičkih napadaja nalaze se i iznenadni osjećaji intenzivnog straha, panike ili neobjašnjive slutnje da će se dogoditi nešto loše. Pritom ne mora postojati nikakav stvaran razlog za takvu emocionalnu reakciju.
Neke osobe opisuju i neobičan osjećaj koji započinje u želucu te se poput vala podiže prema prsima ili grlu, a mogu se javiti i promjene okusa, neobični osjetilni doživljaji, kratkotrajno zurenje u prazno ili zbunjenost.
Kod određenih napadaja pojavljuju se i automatski pokreti, poput ponavljanog mljackanja, žvakanja ili gutanja, kojih osoba ne mora biti potpuno svjesna i upravo zato što ovi simptomi ne odgovaraju uobičajenoj predodžbi epileptičkog napadaja, ponekad ostaju neprepoznati.
Epileptička aura
John Kim posebno skreće pozornost na pojam aure. Iako se aura često opisuje kao upozorenje da će uslijediti epileptički napadaj, ona je zapravo već sama po sebi oblik žarišnog epileptičkog napadaja i nastaje kada abnormalna električna aktivnost u određenom dijelu mozga izazove osjetilne, emocionalne ili druge subjektivne simptome.
Aura može ostati jedina manifestacija napadaja, ali se ponekad razvija u napadaj tijekom kojeg osoba ima poremećenu svijest ili sposobnost reagiranja.
U pojedinim slučajevima električna aktivnost može se proširiti na obje moždane hemisfere i izazvati obostrani toničko-klonički napadaj, praćen gubitkom svijesti i grčenjem tijela.
Znači li osjećaj mirisa paljevine da osoba ima epilepsiju?
Važno je naglasiti da povremeni osjećaj mirisa koji nema stvarni izvor ne znači automatski da osoba ima epilepsiju. Takva pojava naziva se fantosmija, a može biti povezana s migrenama, poremećajima nosa i sinusa te drugim zdravstvenim stanjima. Slično tome, déjà vu je relativno čest doživljaj i kod potpuno zdravih ljudi.
Razlog za dodatnu pozornost postoji kada se neobične epizode ponavljaju, osobito ako imaju sličan tijek i pojavljuju se zajedno s iznenadnim strahom, zbunjenošću, promjenama svijesti ili drugim neurološkim simptomima. U takvim slučajevima preporučuje se neurološka obrada.
Dijagnostika i liječenje
Dijagnostička obrada najčešće uključuje detaljan razgovor o simptomima i njihovom trajanju, neurološki pregled te elektroencefalografiju (EEG), kojom se procjenjuje električna aktivnost mozga.
Liječnik može preporučiti i magnetsku rezonanciju mozga kako bi se utvrdilo postoje li strukturne promjene koje bi mogle biti povezane s napadajima.
Ako se potvrdi epilepsija, liječenje najčešće započinje lijekovima za kontrolu epileptičnih napadaja.
Kod osoba čiji se napadaji ne mogu odgovarajuće kontrolirati lijekovima razmatraju se i druge mogućnosti, uključujući kirurško liječenje ili specijalizirane terapijske postupke.
Prvi sumnjivi epileptički napadaj zahtijeva brzu liječničku procjenu. Ako napadaj traje pet minuta ili dulje, ili se napadaji ponavljaju bez oporavka između njih, potrebno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Ponekad je najvažnije prepoznati ono što nije očito
John Kim jednostavna upozorava da epileptički napadaj ne mora uvijek biti dramatičan niti vidljiv ljudima u okolini. Ponekad se može manifestirati kao neobičan miris, iznenadna emocija, snažan déjà vu ili nekoliko trenutaka promijenjene percepcije.
To ne znači da svaki takav simptom upućuje na epilepsiju, ali ponavljajuće i neobjašnjive epizode ne bi trebalo olako zanemarivati.
Prepoznavanje manje poznatih simptoma može biti prvi korak prema pravodobnoj dijagnozi i odgovarajućem liječenju.