veliko bogatstvo

Oaza kakvih na Zemlji gotovo više i nema: Ovo su rijetka mjesta koja čovjek još nije uspio uništiti

Foto: AI ilustracija
Oaza kakvih na Zemlji gotovo više i nema: Ovo su rijetka mjesta koja čovjek još nije uspio uništiti
18.11.2026.
u 18:46
Znanstvenici naglašavaju da Bikar i Bokak nisu samo prirodne oaze koje treba sačuvati. Oni predstavljaju dragocjenu znanstvenu osnovu za praćenje promjena koje će idućih desetljeća zahvatiti svjetske oceane.
Pogledaj originalni članak

Na Zemlji gotovo da više nema mjesta na kojima priroda nije pretrpjela ozbiljne posljedice ljudskog djelovanja. Ipak, duboko u Tihom oceanu postoje dva udaljena koraljna atola koja predstavljaju nešto iznimno rijetko – priliku da znanstvenici proučavaju morski svijet koji je sačuvao velik dio svojih prvobitnih obilježja.

Riječ je o atolima Bikar i Bokak, koji pripadaju Maršalovim Otocima. Ove izolirane dijelove Pacifika ne nastanjuju ljudi, a njihovi koraljni grebeni, lagune i okolne vode kriju iznimno bogat životinjski svijet.

Znanstvenici koji su ih istraživali otkrili su velika jata riba, morske pse, divovske školjke, kolonije morskih ptica i područja na kojima se gnijezde ugrožene morske kornjače. Posebno ih je iznenadila brojnost velikih predatora, što je danas prava rijetkost u mnogim dijelovima svjetskih oceana.

Rezultati istraživanja objavljeni su 11. studenoga 2026. godine u znanstvenom časopisu Frontiers in Marine Science, a pokazuju zašto su ova dva mjesta toliko važna za razumijevanje nekadašnjeg izgleda i funkcioniranja morskih ekosustava, prenosi Nova.

Svijet koji je ostao gotovo nepromijenjen

Znanstvena ekspedicija organizirana je 2023. godine, u suradnji programa Pristine Seas organizacije National Geographic, nadležnih institucija Maršalovih Otoka i lokalnih istraživača.

Tim je predvodio morski ekolog Alan Friedlander sa Sveučilišta Havaji, koji se godinama bavi proučavanjem udaljenih i relativno očuvanih morskih ekosustava.

Bikar se nalazi približno 116 kilometara od najbližeg nastanjenog atola, dok je Bokak još izoliraniji, udaljen oko 385 kilometara od najbližeg stalno nastanjenog područja.

Upravo ta geografska izoliranost omogućila je njihovim ekosustavima da izbjegnu mnoge pritiske povezane s intenzivnim ribolovom, industrijom i razvojem naselja.

Istraživači su koristili podvodne kamere, ronilačku opremu, znanstvene podmornice i druge metode kako bi ispitali život od površine oceana do velikih dubina.

Na Bikaru su zatekli prostrane šume autohtonog drveća, brojne morske ptice i plaže na kojima se razmnožavaju zelene morske kornjače.

Tijekom istraživanja zabilježena su 132 udubljenja povezana s gniježđenjem morskih kornjača, što potvrđuje važnost ovog područja za njihov opstanak.

U moru su pronađene brojne vrste riba, uključujući velike grabljivice, kao i divovske školjke koje imaju važnu ulogu u funkcioniranju koraljnih ekosustava.

Međutim, Bokak je istraživačima otkrio još neobičniju sliku podvodnog svijeta.

Njegovi koraljni grebeni bili su iznimno bogati ribama, a znanstvenici su zabilježili i ugrožene vrste velikih riba papigača, koje su u mnogim drugim područjima postale rijetke.

Posebno zanimljivo bilo je prisustvo velikog broja morskih pasa.

Analiza je pokazala da je prosječna biomasa morskih pasa na vanjskim grebenima Bokaka bila približno 2,4 puta veća nego na Bikaru.

Na oba atola morski psi predstavljali su najveću pojedinačnu skupinu u ukupnoj biomasi riba promatranoj prema načinu prehrane, što je karakteristično za relativno očuvane grebenske ekosustave.

To je važno jer su veliki predatori često među prvim vrstama koje nestaju iz područja izloženih intenzivnom ribolovu.

Ukupno su znanstvenici na oba atola zabilježili 266 taksona grebenskih riba, raspoređenih u 38 porodica.

Takvi rezultati pružaju rijedak uvid u strukturu morskih zajednica koje nisu pretrpjele intenzivan lokalni ljudski pritisak.

Ipak, istraživanje je pokazalo i da ova dva atola nisu potpuno ista. Bokak ima veći udio koralja i veću ukupnu biomasu grebenskih riba, dok Bikar ima više makroalgi, razvijenije šume i izraženiju aktivnost gniježđenja morskih kornjača.

Znanstvenici još ne mogu pouzdano objasniti sve uzroke tih razlika.

Čak ni najudaljeniji dijelovi oceana nisu potpuno sigurni

Iako Bikar i Bokak djeluju kao mjesta na kojima je priroda ostala netaknuta, istraživači upozoravaju da njihova izoliranost ne garantira potpunu zaštitu.

Na oba atola zabilježeni su polinezijski štakori, vrsta koju su ljudi nekoć prenijeli na pacifičke otoke. To je jedan od dokaza da ni ova udaljena područja nisu potpuno oslobođena ljudskog utjecaja.

Još ozbiljniju prijetnju predstavljaju klimatske promjene.

Porast temperature oceana može izazvati izbjeljivanje koralja, proces tijekom kojeg koralji gube simbiotske alge neophodne za njihov opstanak.

Ako visoke temperature potraju, veliki dijelovi koraljnih grebena mogu odumrijeti, što izravno ugrožava brojne životinjske vrste koje o njima ovise.

Dodatni problem je plastični otpad koji morske struje mogu donijeti čak i do najudaljenijih otoka.

U istom dijelu Pacifika nalazi se i atol Bikini, na kojem su Sjedinjene Američke Države između 1946. i 1958. godine izvodile nuklearne pokuse.

Posljedice tih eksplozija ostavile su dubok trag na tamošnjim ekosustavima. Ipak, znanstvenici su tijekom istraživanja Bikinija pronašli i područja u kojima su se živi koralji ponovno naselili na nekoć oštećenim grebenima, pokazujući da priroda posjeduje određenu sposobnost oporavka čak i nakon velikih razaranja.

Upravo zato je očuvanje Bikara i Bokaka iznimno važno.

Vlasti Maršalovih Otoka su u siječnju 2025. godine proglasile prvi nacionalni morski rezervat, koji obuhvaća ova dva atola i približno 48.000 četvornih kilometara okolnih voda.

U tom području zabranjen je ribolov, a sustav zaštite temelji se na suradnji države, znanstvenika i lokalnih zajednica.

Znanstvenici naglašavaju da Bikar i Bokak nisu samo prirodne oaze koje treba sačuvati. Oni predstavljaju dragocjenu znanstvenu osnovu za praćenje promjena koje će idućih desetljeća zahvatiti svjetske oceane.

Promatranjem ovih ekosustava istraživači mogu bolje razumjeti koliko se život u morima promijenio pod utjecajem čovjeka i kako bi koraljni grebeni mogli izgledati u budućnosti.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.