Rastuće globalne temperature dovele su do dosad nezamislivih promjena u europskoj poljoprivredi. Na periferiji Palerma, na imanju obitelji Morettino, zabilježena je prva berba zrna kave vrste Arabica koja je u cijelosti uzgojena, ubrana i prerađena na tlu Italije.
Ovaj povijesni poljoprivredni iskorak izravna je posljedica klimatskih promjena koje su na jug Italije donijele gotovo tropske uvjete. Dok je zagrijavanje planeta ranije omogućilo južnoj Engleskoj proizvodnju pjenušavih vina nalik onima iz regije Champagne, prelazak kave s ekvatora u mediteranski bazen smatra se znatno većim agronomskim presedanom.
Prva berba u Palermu: Unikatan okus s notom grožđica
Plantaža smještena u zoni San Lorenzo ai Colli, na nekoliko stotina metara nadmorske visine, trenutačno je donijela oko 100 kilograma plodova (tzv. trešanja kave), što nakon obrade daje nešto više od 15 kilograma prženih zrna, piše Euronews.
Projekt se provodi u suradnji sa Sveučilištem i Botaničkim vrtom u Palermu s ciljem istraživanja kako se tropske poljoprivredne kulture prilagođavaju novoj mediteranskoj klimi. Promotori ističu da sicilijanska kava razvija specifične aromatske note koje podsjećaju na grožđice, što je bitno razlikuje od zrna uzgojenih u tradicionalnim regijama Latinske Amerike, Afrike i Azije.
Iako su slični pilot-projekti već testirani u staklenicima u Terrasiniju, u španjolskoj Granadi te na portugalskim Azorima, berba na otvorenom na Siciliji nosi iznimnu znanstvenu i simboličku težinu.
Paradoks talijanske industrije kave
Ovaj uspjeh stiže u trenutku kada je Italija vodeći proizvođač pržene kave u Europskoj uniji, s više od 400 tona prženog zrna godišnje. Međutim, domaća industrija – koja broji oko tisuću pržionica i ostvaruje godišnji promet od 5,9 milijardi eura – dosad je u potpunosti ovisila o uvozu sirove, zelene kave iz Brazila, Kolumbije, Vijetnama i Etiopije.
Prema istraživanjima potrošačkih navika:
Tri od četiri Talijana redovito piju kavu, a svaki drugi je smatra simbolom nacionalnog identiteta, ravnopravnim s tjesteninom.
Čak 83% onih koji piju espresso konzumira ga svakodnevno, pri čemu su tradicionalna moka i aparati na kapsule u potpunom egalu.
Preko 82% ispitanika ističe da im je ključna kvaliteta sirovine, dok više od polovice želi točno znati podrijetlo zrna.
Ekološka cijena: Može li kava preživjeti suše?
Iako ideja o "domaćoj mediteranskoj kavi" zvuči atraktivno, stručnjaci upozoravaju na ozbiljna ekološka ograničenja.
Tradicionalne tropske plantaže oslanjaju se na obilne sezonske kiše. Prerada ubranih zrna izuzetno je zahtjevna za vodne resurse – potrebno je između 50 i 200 litara vode za samo jedan kilogram sirove kave. U regijama poput juga Italije i Španjolske, gdje su dugotrajne suše postale redovita pojava, masovniji uzgoj bit će moguć isključivo uz napredne tehnologije pročišćavanja i drastično smanjenje potrošnje vode.