U vremenu kada stari zanati sve više nestaju, pojedinci i dalje pokušavaju očuvati ono što su generacije prije njih stvarale. Jedan od njih je Vjekoslav Pejić iz Sovića, općina Grude, koji se bavi ručnom izradom drvenih stolica (tronožaca) i skulptura, nastojeći vratiti dio zaboravljene tradicije u svakodnevni život.
Utjecaj Babe Penavuše
Rođen 1980. godine, Pejić je oženjen i otac troje djece. Njegova priča s drvom započela je još u mladosti, kada je kao tinejdžer provodio vrijeme sa svojim tetkom Tihomirom Glavašom. Upravo kroz to druženje počeo je učiti prve korake obrade drva. Poseban utjecaj na njega imala je Baba Penavuša, čije je pravo ime Sofija Naletilić, hrvatska i bosanskohercegovačka naivna kiparica, poznata po nadimku koji je dobila prema djevojačkom prezimenu Penavić, čije su skulpture i način na koji je doživljavala drvo ostavili snažan dojam na njega, piše portal Večernjeg lista BiH.
Sami počeci proizlazili su iz izrade skulptura u raznim oblicima te je sudjelovao na izložbama, među kojima se izdvaja i ona s jednim od najistaknutijih bosanskohercegovačkih kipara mlađe generacije iz Tomislavgrada Ilijom Skočibušićem, ali ipak, u središtu njegova rada nalazi se izrada tradicionalnih drvenih stolica, posebno tronožaca. Kako ističe, ideja za izradu stolica proistekla je iz želje da se obnovi stara tradicija. Tronožac je nekada bio prisutan u gotovo svakom domu, od Hercegovine pa šire prema jugoistočnoj Europi, gdje je služio kao osnovni komad namještaja. “Htio sam vratiti dio te tradicije. Nekada je svaka kuća imala ovu stolicu i ona je bila dio svakodnevnog života”, objašnjava za Vecernji.ba Pejić. Svoj rad dodatno je predstavio kroz otvaranje stranice “Didov stolac”, kojim simbolično povezuje prošlost i sadašnjost. Upravo jedna stara stolica njegova djeda, za koju pretpostavlja da je stara više od sto godina, bila je ključni trenutak koji ga je potaknuo da ozbiljnije započne s izradom.
Proces izrade stolica u potpunosti je ručni. Pejić ne koristi moderne alate, a za izradu jedne stolice potrebno je od pet do petnaest dana, ovisno o vrsti i složenosti. Postoje različiti modeli, od jednostavnih tronožaca do stolica s naslonom koje zahtijevaju više detalja i vremena. Radi kao samostalni izrađivač, Pejić stolariju i skulpture izrađuje u slobodno vrijeme, najčešće nakon posla, što cijelom procesu daje dodatnu dimenziju posvećenosti i strpljenja. Kako ističe, svaki komad nastaje bez strogo zadanog plana, a oblik i detalji često dolaze spontano, ovisno o trenutačnoj inspiraciji. Za izradu koristi isključivo domaće vrste drva koje rastu na ovom području, poput trešnje, drijena, hrasta i oraha, koji mu je, kako kaže, najdraži zbog svoje kvalitete. Svaki komad koji napravi nosi njegov autorski potpis, redni broj i godinu izrade, čime dodatno naglašava autentičnost i vrijednost rada.
Interes postoji
Iako interes za ovakve proizvode postoji, Pejić ističe kako se od ovog zanata ne može u potpunosti živjeti. Dodaje kako se ljudi dosta zanimaju za ovakav tip namještaja, ali mu se čini da je veći interes kod ljudi koji žive vani, jer ih to više privlači kao komad starine koji bi sačuvali kao uspomenu u svom domu. Na pitanje tko su danas najčešći kupci, navodi da su to i stariji ljudi koji njeguju tradiciju, ali i mlađi. Kako kaže, stolice su prisutne diljem Hrvatske, ali i u inozemstvu, u zemljama poput Amerike i Argentine. Iako se od ovog zanata ne može u potpunosti živjeti, ističe da interes postoji i da se od njega ipak može dodatno zaraditi, govori za Večernjak.
Na pitanje o važnosti očuvanja tradicije, naglašava kako mu je to trenutačno najvažniji motiv. Kako kaže, trenutačno mu je to najbitnije jer, kada netko uzme njegovu stolicu, obično se oduševi i na trenutak se vrati u neko ranije vrijeme, kada su ljudi sjedili na takvim stolicama i uživali u zajedničkom druženju. Pejić poručuje kako bi volio da se mladi više zainteresiraju za stare zanate i da se više vrate korijenima, kada su ljudi više obraćali pozornost na detalje i povijest nego na materijalnu korist. Ističe kako bi volio da se kroz njegov rad i ovu stolicu vrati dio Hercegovine u sve domove. Svoj rad i sve što je dosad učinio opisao bi jednom rečenicom – kao spoj tradicije, kulture, starine i ljubavi prema drvu. Njegov rad moguće je pratiti i putem Instagram profila “Didov stolac”, gdje zainteresirani mogu pogledati njegove proizvode te dobiti više informacija o kupnji i narudžbama.•