Zaboravljanje imena, traženje pravih riječi ili povremeni problemi s koncentracijom često se povezuju sa starenjem. Međutim, nije uvijek jednostavno procijeniti jesu li takve promjene uobičajene za određene godine ili mogu biti prvi znak ozbiljnijih problema s pamćenjem i drugim mentalnim sposobnostima. Britanski liječnik otkrio je jednostavan test koji traje samo jednu minutu i može pružiti korisne informacije o funkcioniranju mozga.
Doktor Lawrence Quinn, liječnik opće prakse koji radi u britanskom zdravstvenom sustavu NHS, na svojem YouTube kanalu predstavio je metodu koja se već desetljećima koristi u medicini. Riječ je o testu verbalne fluentnosti, odnosno sposobnosti brzog pronalaženja i izgovaranja riječi iz određene kategorije, piše Nova.rs.
Za njegovo izvođenje nisu potrebni nikakvi posebni uređaji, medicinska oprema ili prethodna priprema. Dovoljni su štoperica, papir i olovka.
Zadatak je naizgled vrlo jednostavan: za 60 sekundi potrebno je navesti što više različitih životinja.
Možete početi od psa, mačke, lava ili slona i nastaviti nabrajati sve životinje kojih se možete sjetiti. Važno je ne ponavljati iste odgovore.
Najbolje je da netko drugi zapisuje vaše odgovore kako biste ih kasnije mogli analizirati.
Iako djeluje kao obična igra, ovaj zadatak zahtijeva istodobno angažiranje više moždanih funkcija.
Mozak mora pretraživati informacije koje je prikupljao tijekom života, brzo pronalaziti odgovarajuće riječi, organizirati ih i voditi računa o tome da se isti odgovor ne ponovi.
Koliko životinja biste trebali navesti za jednu minutu?
Prema riječima doktora Quinna, prosječni rezultati razlikuju se ovisno o dobi osobe.
Zdrave osobe između 50 i 59 godina često mogu navesti oko 20 različitih životinja za jednu minutu.
Kod ljudi u šezdesetim godinama taj broj iznosi približno 19, dok osobe u sedamdesetim prosječno navedu oko 16 životinja.
Kod starijih od 80 godina rezultat se dodatno smanjuje i iznosi približno 14 životinja.
Međutim, liječnik naglašava da su ovo samo okvirne prosječne vrijednosti, a ne granice koje određuju je li nečiji mozak zdrav.
Posebnu pozornost privlače rezultati od 15 ili manje životinja, posebice kod ljudi mlađih od 80 godina ili osoba kod kojih već postoje problemi s pamćenjem.
Takav rezultat, objašnjava Quinn, mogao bi biti razlog za dodatne provjere, ali nikako ne predstavlja dokaz da osoba ima demenciju.
Na rezultat mogu utjecati i obrazovanje, jezik, umor, koncentracija i drugi čimbenici, zbog čega se ne može primijeniti ista granica na sve ljude.
Nije važan samo broj odgovora
Liječnici tijekom ovog testa ne obraćaju pozornost isključivo na to koliko je životinja osoba uspjela navesti. Važan je i način na koji dolazi do odgovora.
Na primjer, netko će prvo nabrajati kućne ljubimce, zatim domaće životinje, pa divlje životinje ili morske vrste.
Takvo grupiranje pokazuje kako mozak organizira informacije.
Još važnija može biti sposobnost prelaska iz jedne kategorije u drugu.
Kada osoba iscrpi sve životinje kojih se može sjetiti iz jedne skupine, njezin mozak mora promijeniti strategiju i potražiti nove odgovore.
Upravo ta mentalna fleksibilnost predstavlja važan dio testa.
Kod osoba s Alzheimerovom bolešću i drugim oblicima demencije mogu se pojaviti teškoće s promjenom kategorija, kao i češće ponavljanje već izgovorenih riječi.
Ipak, povremeno ponavljanje odgovora ili trenutna blokada ne moraju značiti da postoji zdravstveni problem.
Kada biste se trebali obratiti liječniku?
Quinn naglašava da ovaj jednominutni test ne može samostalno otkriti Alzheimerovu bolest niti potvrditi bilo koji oblik demencije.
On predstavlja samo jedan od postupaka koji mogu pomoći liječnicima u procjeni kognitivnih sposobnosti.
Istraživanja su pokazala da osobe s blagim kognitivnim oštećenjem u prosjeku postižu slabije rezultate na ovakvim zadacima od ljudi koji nemaju te probleme. Međutim, pojedine osobe s kognitivnim oštećenjem i dalje mogu ostvariti rezultat koji se smatra normalnim.
Zbog toga dobar rezultat ne isključuje mogućnost bolesti, baš kao što lošiji rezultat ne znači da osoba ima demenciju.
Ukoliko primijetite da vi ili netko od vaših bližnjih sve češće zaboravlja važne informacije, ima poteškoća u svakodnevnim aktivnostima ili pokazuje primjetne promjene u razmišljanju i govoru, najbolje je potražiti savjet liječnika.
Stručnjaci podsjećaju i da postoje načini da se tijekom života podrži zdravlje mozga.
Redovita tjelesna aktivnost, druženje, učenje novih vještina i mentalno angažiranje mogu pridonijeti očuvanju kognitivnih sposobnosti.
Najvažnija poruka doktora Quinna jest da slabiji rezultat testa ne treba biti razlog za paniku. Međutim, ukoliko se poklapa sa stvarnim i dugotrajnim promjenama koje ste vi ili vaša obitelj primijetili, to je dovoljan razlog za razgovor s liječnikom.