Mnogi vozači vjeruju da će jedna čaša vina ili krigla piva brzo „ispariti“, ali stručnjaci upozoravaju da alkohol ne nestaje iz organizma onoliko brzo koliko većina misli.
Na brzinu razgradnje utječu spol, tjelesna masa, godine, metabolizam, vrsta pića, količina hrane koju ste prethodno pojeli, ali i brzina kojom ste pili.
Zbog toga ne postoji univerzalno pravilo koliko je potrebno čekati prije vožnje, ali postoje okvirne procjene koje mogu pomoći da shvatite koliko dugo alkohol ostaje u organizmu.
Alkohol počinje djelovati gotovo odmah
Prema riječima toksikologa dr. Radomira Kovačevića, koje prenosi Blic, alkohol počinje djelovati svega nekoliko sekundi nakon unošenja u organizam, dok najveću koncentraciju u krvi dostiže približno pola sata nakon konzumacije.
"Alkohol se veoma brzo apsorbira. Optimalno je da se nakon konzumiranja alkohola za upravljač ne sjeda najmanje dva i pol sata, kako bi organizam imao vremena preraditi dio unesenog alkohola", objašnjava Kovačević.
Ipak, naglašava da ne postoji točna količina pića koja će svakoga zadržati ispod dopuštene granice, jer to ovisi o nizu individualnih čimbenika.
Koliko je potrebno da alkohol "ispari"?
Britanska organizacija za sigurnost prometa Road Respect objavila je okvirne procjene koliko je organizmu potrebno da preradi alkohol nakon različitih pića.
Čaša vina (13,5% alkohola)
jedna čaša – oko 3,5 sata
dvije čaše – oko 7 sati
tri čaše – oko 10,5 sati
četiri čaše – oko 14 sati
pet čaša – oko 17,5 sati
Čašica žestokog pića (40% alkohola)
jedna čašica – oko 1,5 sat
dvije – oko 3 sata
tri – oko 4,5 sata
četiri – oko 6 sati
pet – oko 7,5 sati
Krigla piva (5% alkohola)
jedna krigla – oko 2,5 sata
dvije – oko 5 sati
tri – oko 7,5 sati
četiri – oko 10 sati
pet – oko 12,5 sati
Važno je naglasiti da su ovo samo procjene. Organizam svakog čovjeka drugačije prerađuje alkohol, pa se na ove vrijednosti ne treba oslanjati kao na jamstvo da ćete biti ispod zakonskog limita.
O čemu ovisi koliko će alkohol ostati u organizmu?
Brzina razgradnje alkohola ovisi o više čimbenika:
tjelesnoj masi,
spol i starosti,
metabolizmu,
vrsti i količini alkohola,
hrani koju ste jeli prije pića,
brzini ispijanja alkohola,
općem zdravstvenom stanju.
Stručnjaci upozoravaju da dvije osobe koje popiju istu količinu alkohola mogu imati potpuno različitu koncentraciju alkohola u krvi.
Alkohol usporava reakcije i mijenja procjenu
Profesorica toksikologije dr. Slavica Vučinić upozorava da alkohol ne utječe samo na koncentraciju u krvi, već i na sposobnost sigurne vožnje.
Već pri manjim količinama alkohola vozači postaju opušteniji i skloniji precjenjivanju vlastitih sposobnosti, dok istodobno refleksi postaju sporiji.
S povećanjem koncentracije alkohola dolazi do sužavanja vidnog polja, slabije procjene udaljenosti, otežanog uočavanja pješaka i prometnih znakova, lošije koordinacije pokreta i produljenog vremena reakcije.
Kod većih koncentracija mogu se javiti dezorijentacija, dvostruke slike, mučnina, povraćanje, pa čak i gubitak svijesti.
Koliko alkohola organizam može preraditi?
Agencija za sigurnost prometa navodi da prosječan organizam preradi oko osam grama čistog alkohola na sat.
Za približno 100 mililitara vina ili manju kriglu piva potrebno je oko 90 minuta da se alkohol u potpunosti apsorbira, ali to ne znači da je tada organizam spreman za vožnju.
Stručnjaci zato upozoravaju da nakon prvog gutljaja alkohola ne treba sjedati za upravljač.
Najsigurnije pravilo je najjednostavnije
Iako postoje okvirne procjene koliko alkohol ostaje u organizmu, nijedna formula ne može sa sigurnošću odrediti kada je netko potpuno sposoban za vožnju.
Zbog toga stručnjaci imaju jedinstvenu preporuku: ako ste pili alkohol, ne vozite. Rizik od usporenih reakcija i pogrešne procjene postoji i kada vozač misli da je potpuno trijezan.