Kada temperature dosegnu 35 stupnjeva Celzija, cvijeće na balkonima i terasama gubi vlagu brže nego što je uspijeva upiti. Upravo tada mnogi rade istu pogrešku – čekaju večer za zalijevanje jer je tada ugodnije boraviti na otvorenom. Međutim, iako zvuči logično, večer nije najbolje vrijeme za zalijevanje biljaka.
Biljke se u jutarnjim satima pripremaju za najtopliji dio dana. Kako sunce izlazi, listovi otvaraju pore i započinje intenzivnije isparavanje vode, piše Krstarica.com.
Ako biljke zalijete rano ujutro, oko sedam sati, korijen ima dovoljno vremena upiti vlagu prije nego što temperature dosegnu svoj vrhunac. Biljke u teglama tako ulaze u najtopliji dio dana dobro opskrbljene vodom, što im olakšava podnošenje visokih temperatura.
Mnogi smatraju da je večernje zalijevanje najbolji izbor jer je tada hladnije i voda sporije isparava. No, problem nastaje tijekom noći.
Vlažna zemlja ostaje mokra satima, a uz slabiju cirkulaciju zraka stvaraju se idealni uvjeti za razvoj plijesni, gljivičnih bolesti i truljenje korijena.
To je posebno izraženo na balkonima i terasama gdje su tegle gusto raspoređene i gdje nema dovoljno strujanja zraka. Ako listovi ostanu mokri preko noći, povećava se rizik od pojave gljivičnih mrlja i drugih bolesti.
Ako vam jutarnje zalijevanje nije izvedivo, biljke možete zaliti kasno poslijepodne ili predvečer, između 18 i 19 sati.
Važno je zalijevati isključivo zemlju, ne lišće. Cilj je da voda stigne do korijena dok još ima dovoljno dnevnog svjetla da se površinski sloj zemlje djelomično osuši.
Najnepovoljnije vrijeme za zalijevanje je sredina dana, kada su temperature najviše.
Kapljice vode na listovima mogu djelovati poput sitnih leća koje koncentriraju sunčeve zrake i uzrokuju oštećenja ili opekline na lišću.
Jednostavan test može spriječiti i presušivanje i pretjerano zalijevanje. Gurnite prst dva do tri centimetra u zemlju. Ako je zemlja suha, vrijeme je za zalijevanje. Ako je još uvijek vlažna, pričekajte.
Naime, mnoge biljke ne stradaju zbog nedostatka vode, već zbog prekomjernog zalijevanja koje guši korijen i onemogućuje mu normalan razvoj.
Važno je znati i da uvenuli listovi tijekom najjače dnevne vrućine ne znače nužno da biljka pati od žeđi. Često je riječ o privremenoj reakciji na visoke temperature, a biljka se sama oporavi kada sunce oslabi.
Iskusni vrtlari preporučuju da površinu zemlje u tegli prekrijete tankim slojem slame, malča ili usitnjene kore drveta. Takav zaštitni sloj usporava isparavanje vlage, pa zemlja dulje ostaje vlažna i biljke zahtijevaju rjeđe zalijevanje.
Također, glinene se posude suše znatno brže od plastičnih, zbog čega ih treba češće kontrolirati. Biljke smještene na južnoj strani balkona ili terase također će trebati više vode od onih koje rastu u polusjeni.