Prije točno 90 godina arheolog Stjepan Vuković (1905. - 1974.) obišao je i opisao Gaveznicu – Kameni vrh, arheološko nalazište na vrhu nekadašnjeg brda, gdje su pronađeni ostaci pretpovijesnog naselja kasnobrončanog doba. No, Gaveznica na području grada Lepoglave poznatija je kao jedini ugasli vulkan u Hrvatskoj. Vuković je brzo shvatio da je taj lokalitet na kojem se eksploatirao kamen ujedno i arheološko nalazište jer je pronašao dijelove keramike, a daljnjim istraživanjem došao do zaključka da se na vrhu nalaze ostaci prethistorijskoj naselja.
Istraživanje mu je otežavala gusta vegetacija i minirano područje kamenoloma. Taj geološki spomenik prirode zaštićen je tek1998. godine na površini nešto manjoj od šest hektara, na područje nekadašnjeg brežuljka Kameni vrh, napuštenog kamenoloma Gaveznica, pola kilometra jugozapadno od Crkve Sv. Marije u Lepoglavi. Tamo je i jedno od rijetkih nalazišta poludragog kamena ahata u Europi.Fosilni vulkan nastao je prije približno 22 milijuna godina i ubrzo je prekriven mlađim sedimentima, pa se na površini pojavio prije otprilike dva milijuna godina. .
"Gaveznica-Kameni vrh je brdo izgrađeno od stijena andezita, vulkanske breče i tufa, te predstavlja trag vulkanske aktivnosti u geološkoj prošlosti Hrvatskog Zagorja. Nekadašnji brežuljak Kameni vrh (373 m) danas je ogromna rupa napuštenog kamenoloma Gaveznica, koja izgledom podsjeća na grotlo nekadašnjeg vulkana koji se ovdje nalazio. Zaštićeno područje ”Gaveznica – Kameni vrh” je jedino poznato nalazište poludragog kamenja u Republici Hrvatskoj (”Lepoglavski ahat”) i jedini sačuvani fosilni vulkan. Područje nema značaja za komercijalnu eksploataciju ahata, već predstavlja znanstvenu, obrazovnu i turističku znamenitost", ističu u Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Priroda Varaždinske županije.
Tijekom geološke prošlosti na području sjeverozapadne Hrvatske bilo je, pojašnjavaju, nekoliko vulkanskih faza, a stijene nastale njihovim aktivnostima najvećim su dijelom erodirane, tektonski transportirane ili prekrivene mlađim sedimentima. Izuzetak je fosilni vulkan Gaveznica – Kameni vrh u Lepoglavi u kojem su lepoglavski zatvorenici gotovo pola stoljeća, od 1923. do 1967., vadili vulkansku stijenu, tzv. hiperstenski andezit, vrlo čvrstu i pogodnu za cestovne podloge. Eksploatacijom vulkanske stijene otkopan je sam ”dimnjak” vulkana, što je uzrokovalo nastanak dubokog klizišta s padom prema krateru vulkana.
"Bivši kamenolom je posebnu pozornost dobio otkrićem poludragog kamenja (ahat, opal, kalcedoni). U završnim fazama vulkanske aktivnosti došlo je do hidrotermalnih učinaka na stijenu vulkana, što je rezultiralo pojavom poludragog kamenja", otkrivaju u Javnoj ustanovi. Na području Europe je oko 60 aktivnih vulkana. Najpoznatiji su Etna i Vezuv u Italiji, ovaj potonji je usmrtio 10.000 ljudi u erupciji 79, godine poslije Krista. Etna je najviši europski vulkan, smješten na istočnoj obali Sicilije. Za razliku od Vezuva, kontinuirano pokazuje znakove aktivnosti i ubraja se među 20 najaktivnijih vulkana u svijetu. Na Islandu je poznat vulkan Eyjafjallajokull koji je 2010. godine "prizemljio" letove, a nedaleko je i Katla.