Šest sati. Toliko je trebalo umjetnoj inteligenciji za dešifriranje 217 godina starog Napoleonova pisma. Bonaparte ga nije osobno napisao, naime, dokument potječe iz stožera Eugènea de Beauharnaisa, potkralja Italije, i sadrži šifrirane informacije o rasporedu trupa namijenjene generalu Augusteu de Marmontu, poslane po Napoleonovu nalogu.
Sadržaj pisma s 1300 znakova ostao bi i dalje nepoznat da Carter Church, inženjer u tvrtki za kibernetičku sigurnost SentinelOne, nije dao zapovijed naprednom AI modelu GPT-6 Astra tvrtke OpenAI da se "pozabavi" komadom papira iz 1809. godine. Model umjetne inteligencije transkribirao je sliku kako bi razbio šifru.
Neki su znakovi predstavljali slova, a neki zastarjele riječi, a ključ za dešifriranje je zagubljen. GPT-6 Astra prepisivao je znakove i usporedio ih s radom kriptografa koji su prethodno dešifrirali 33 znaka, a potom je dešifrirao poruku koristeći tehniku poznatu kao simulirano kaljenje (engl. simulated annealing), proces pokušaja i pogrešaka u kojem se isprobava više mogućih riječi, uz usporedbu s drugim Marmontovim zapisima.
– Astra je podijelila sliku dimenzija 1202 x 1836 piksela na retke, pročitala znakove, utvrdila koji su od 175 ručno nacrtanih simbola zapravo isti znak napisan dvaput i tek tada počela je s razbijanjem šifre – objasnio je.
U Europi se te 1809. Austrija pripremala za sukob s Francuskom, a velik dio francuskih snaga borio se u Španjolskoj. Marmont, zapovjednik francuskih trupa u Dalmaciji, riskirao je izolaciju u slučaju austrijskog napada.
"Rusi marširaju protiv Austrije, a vojska u Furlaniji danas broji 80.000 ljudi", navodi se u pismu. "Dodajte tome dalmatinski korpus, ne računajući pričuve koje se posvuda u pozadini organiziraju, i vidjet ćete da će Austrija biti istovremeno napadnuta sa svih strana. Ona stoga srlja u propast", piše, uz ostalo, u pismu. Marmontova se vojska uspjela probiti iz Hrvatske i pomoći Napoleonu da porazi Austriju u Bitki kod Wagrama, blizu Beča, 5. i 6. srpnja te godine.