Posljednji tjedni pred početak glavne turističke sezone u Hrvatskoj sasvim uobičajeno znače i sve više automobila na autocestama, posebno na pravcu A1 prema turističkim destinacijama. Više vozila donosi i sporiji promet te povremene zastoje, osobito tijekom prometnih špica.
No jedna situacija mnogim vozačima i dalje diže tlak više od bilo koje kolone, kada na autocesti ispred sebe ugledaju sporije vozilo koje uporno nikome ne dopušta prolaz lijevom trakom, piše Autoklub.
Iako je pravilo vrlo jednostavno i jasno propisano zakonom, na autocesti se vozi desnom trakom, dok je lijeva namijenjena pretjecanju, za dio vozača to pravilo očito ne vrijedi.
Ako pitate vozače koji se redovito susreću sa "sporovoznim" vozačima u lijevoj traci, navest će vam tri najčešća razloga. Za jedan postoji određeno opravdanje, dok su druga dva teško razumljiva.
Najčešći razlog je korištenje tempomata. Sam po sebi tempomat nije problem, no problem nastaje kada ga koriste neiskusni vozači. Primjerice, ako podesite brzinu na 110 km/h i tom brzinom iz desne prijeđete u lijevu traku kako biste pretekli drugo vozilo, lako možete ometati promet iza sebe.
Dok vi polako obilazite sporije vozilo, iza vas se vrlo brzo može stvoriti kolona nezadovoljnih vozača koji voze osjetno brže. Zato je preporučljivo tijekom pretjecanja privremeno isključiti tempomat ili prilagoditi brzinu situaciji na cesti.
Druga skupina su vozači koji ne koriste tempomat, ali svejedno uporno ostaju u lijevoj traci. Oni su uglavnom ili neiskusni ili jednostavno ne prate promet.
Mnogi od njih nisu ni svjesni da blokiraju promet i da bi se trebali vratiti u desnu traku. Kao da ne primjećuju kolonu vozila koja se gomila iza njih. Još je gore što na blicanje svjetlima ili druge signale često reagiraju ignoriranjem ili čak još sporijom vožnjom.
U nekim slučajevima stječe se dojam da pojedini vozači ni ne poznaju osnovna prometna pravila.
Treći razlog razumljiv. Na brojnim dionicama autocesta desna je traka osjetno lošije kvalitete od lijeve. Kamioni, šleperi i autobusi godinama opterećuju asfalt koji s vremenom postaje valovit, ispucan i pun kolotraga.
Na takvim dionicama nekim je vozačima ugodnije, pa čak i sigurnije, voziti lijevom trakom. Ipak, ni to nije opravdanje za dugotrajno zadržavanje u traci za pretjecanje. Ako već birate lijevu traku zbog stanja kolnika, najmanje što možete učiniti jest propustiti brža vozila i ne pretvarati autocestu u vlastiti prometni eksperiment.
Jer koliko god kolone bile frustrirajuće, malo što na autocesti izaziva toliko nervoze kao vozač koji je odlučio da je lijeva traka njihova.
Što kaže Zakon?
Na autocestama u Hrvatskoj dvije su prometne trake u svakom smjeru te jedna zaustavna. Desna traka je ona ‘glavna‘ za redovno kretanje vozila, a lijeva je namijenjena isključivo za pretjecanje drugih vozila.
Zakon o sigurnosti prometa na cestama u članku 142. kaže da se na autocestama vozila moraju kretati desnom prometnom trakom ako nije zakrčena vozilima u koloni te da vozač smije mijenjati prometnu traku zbog bržeg kretanja samo prelaženjem vozilom u lijevu prometnu traku. Drugim riječima, nije dozvoljena stalna vožnja lijevom trakom, a vozilo se nakon pretjecanja mora vratiti u desnu traku. Za kršenje toga propisana je i novčana kazna u iznosu od 260 eura.