FESTIVALI U DOBA KORONE

Kriza prepolovila broj manifestacija, opstaju samo najuporniji

Kriza prepolovila broj manifestacija, opstaju samo najuporniji
24.07.2020.
u 09:29
Pogledaj originalni članak

Kulturni i zabavni festivali za društveni život dođu kao dodatak jelu, “bez njih se može, ali je malčice bljutavo”. Proljeće, koje je znalo biti obilježeno, barem u Hercegovini, nizom festivala i društvenih događanja poput glazbenih festivala ili sajma gospodarstva, prošlo je u znaku koronavirusa.

Evo, i ljeto nam polako promiče, a nema derneka ni onoga ljetnog šušura na koji smo naviknuli. Koronavirus mnogima je poremetio planove. Odgađaju se svadbena i obiteljska slavlja, a otkazane su čak i tradicionalne sportske manifestacije poput Lige mjesnih zajednica jer je naloženo da nema velikih okupljanja.

A ljudi su, što je i očekivano, željni druženja, zabave i koncerata. Zanimljiv je podatak da se prošle godine samo na području Hercegovine održao čak 31 festival ili manifestacija kulturno-zabavnog karaktera, s ukupno stotinu festivalskih dana.

Ove godine, drukčija slika.

Zbog epidemioloških razloga od organizacije su odustali West Herzegowina Fest, Mostar Summer Fest, Melodije Mostara, a neće biti ni Festivala klapske pisme u Posušju. Drugi su programe prebacili najesen (Mostarsko proljeće), a neki će se, poput Mediteran Film Festivala u Širokom Brijegu, ipak održati u redovitom terminu, ali uz posebne mjere.

Još nije potvrđeno hoće li se ovog ljeta održati neumski Etnofest. U izmijenjenom obliku ipak će se održati Mladifest u Međugorju, i to od 1. do 6. kolovoza 2020., potvrdio je to međugorski župnik fra Marinko Šakota.

Proljeće najesen

Prestižna kulturna manifestacija Mostarsko proljeće, koju već više od dva desetljeća uspješno organizira Matica hrvatska Mostar, ipak će se održati, ali je, kako rekosmo, prebačena s proljeća najesen. Bez ove manifestacije kulturni život u središtu Hercegovine, ali i u cijeloj BiH, bio bi jako osiromašen i, u neku ruku, nezamisliv.

- Programe smo prebacili najesen. Vodili smo se time da održimo kontinuitet manifestacije, ali i da ponudimo našoj publici određeni dio sadržaja u koje smo uložili mnogo truda i napora pa bi bila šteta da se ne održe, što mislim da je jako važno - objasnio nam je akademik Josip Muselimović, počasni predsjednik Matice hrvatske Mostar, organizatora Mostarskog proljeća, koji će ove godine tako postati “Mostarska jesen” i održati se negdje koncem rujna početkom listopada.

Najveći festival u BiH, onaj Sarajevo Film Festival, održat će se kako je i planirano u kolovozu, i to od 14. do 21.

- Festival će biti održan u skladu sa savjetima zdravstvenih stručnjaka. Ponašajući se odgovorno i u okviru jasno definiranih smjernica, možemo pokazati kako se društvena kohezija može graditi i tamo gdje smo dužni održavati fizičku distancu - priopćili su iz SFF-a.

Organizatori su shvatili da život ne smije stati, a s druge strane u igri je i veliki novac koji moraju na neki način opravdati, ali i nastaviti kontinuitet festivala. Jer, mnogi od festivala, kao i drugi kulturni i subkulturni programi, financiraju se od sponzora, općinskih, gradskih i županijskih proračuna, neki iz Ministarstva kulture i sporta.

Kulturnjaci su se godinama borili za te dijelove financijskog kolača namijenjenog kulturi koji im s pravom pripadaju, da bi ga se, unatoč koroni, tek tako odrekli. A kultura košta, ali i vraća. A podatak da samo zbog filmskih festivala BiH posjeti više od 100 tisuća turista, dovoljno govori o njihovoj značajnoj ulozi u ovome društvu.

Prema svemu sudeći, održat će se i Revija filma u Orašju te tako nastaviti tradicija festivala koji je utemeljio slavni glumac Ivo Gregurević. Ekipa predvođena Iljom Benkovićem, njegovom desnom rukom, to radi iz ljubavi prema rodnom kraju i pijeteta prema Gregureviću i Posavini.

S druge strane, festivali poput neumskog NAFF-a i Mostar Blues Rock festivala već su se održali, doduše, prvi online, a drugi bez publike i tako, nažalost, prošli nezapaženo.

Drukčije izdanje od uobičajenog doživio je i Večernjakov izbor za osobu godine - Večernjakov pečat. Televizijska forma ipak je uspjela zahvaljujući odličnoj organizaciji, pa je u iznimno bogatom programu mogao uživati milijunski auditorij u cijeloj regiji.

- Dobra stvar je što smo zadržali tradiciju jer ni u jednom trenutku nismo imali u planu odustati od Večernjakova pečata koji je jedan od najvećih društvenih događaja u regiji. Željeli smo ljudima, u ova krizna vremena, probuditi nadu da i u nemogućim uvjetima možemo prirediti manifestaciju pa i u ovome nesvakidašnjem izdanju - kazao nam je izvršni direktor Večernjakova pečata Željko Andrijanić.

“Nova normalnost”

Koronavirus nije pogodio samo domaće festivale i umjetnike. Cijeli kulturni svijet pogođen je pandemijom, možda i više nego neke druge oblasti života. Otkazani su i neki od najvećih svjetskih glazbenih festivala poput Glastonburyja u Engleskoj, Exita u Novom Sadu i Primavere u Španjolskoj, koji su zakazali druženje 2021. godine. A što nam donosi budućnost? Izgledno je da ćemo se morati naviknuti na tzv. novu normalnost. To uključuje posjete koncertima, galerijama i muzejima s maskama na licu, uz obvezno mjerenje temperature i održavanje propisanog razmaka. Pa tko voli, nek’ izvoli. •

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.