Brotnjak Ante Beljo prije tri desetljeća bio je na čelu Hrvatske matice iseljenika koja je, kao plod suradnje s oraškim Centrom za kulturu, ideju o osnivanju filmskog festivala u srcu Posavine pretvorila u djelo. Beljo, danas predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva sa sjedištem u Zagrebu, prisjeća se početaka Dana hrvatskog filma, govori o važnosti Hrvatske matice iseljenika kao spone između Hrvata u Hrvatskoj i BiH, ali i diljem svijeta, projektima HMI-ja (napose kulturnim) u ratnim i prvim poslijeratnim godinama u BiH, Ivi Gregureviću, Ilji Benkoviću i ostalim entuzijastima koji su 30 godina, još od te 1995., strpljivo gradili i stvarali "Malu Pulu" na bh. obali rijeke Save...
Zajedništvo Hrvata
- Sustavi ljudskog komuniciranja koji su postojali u vrijeme vladavine komunističkih totalitarnih režima bili su, zapravo, suprotnost od poimanja razvoja i usmjerenja u demokratskim društvima u kojima se velik dio djelovanja prenosi na samostalne djelatnosti članova društva, na nevladine i nestranačke udruge. Takav mogući aktivizam društvenih udruga koje na kulturno-umjetničkom, humanitarnom i sličnim sadržajima djeluju na unaprjeđivanju društva bio je važan. Za nas Hrvate posebno je važna mogućnost djelovanja, ne samo u matičnoj državi nego i među pripadnicima istoga hrvatskoga naroda na područjima svih demokracija svijeta. Poslije uspostave višestranačkog demokratskog sustava u Hrvatskoj i BiH otvorene su mogućnosti za organiziranje i djelovanje nevladinih i nestranačkih udruga čije je djelovanje omogućilo uvezivanje pripadnika hrvatskog naroda na čitavom globusu, bez prepreka državnih granica. Hrvatska matica iseljenika i Hrvatski informativni centar bili su ključna spona s Hrvatima u čitavom svijetu, što je dalo iznimno značajan doprinos širenju važnih informacija u pomoći narodu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Pripadnici čitavog hrvatskog korpusa u svijetu doprinijeli su obrani domovina i pozitivnom ishodu iz tako okrutne i od mnogih u svijetu podržavane bivše velikosrpske i JNA agresije. Ovo zajedništvo doprinijelo je njihovu konačnom slomu u Bljesku i Oluji.
Ideja o pokretanju Dana filma nastala je i realizirana kao plod Hrvatske matice iseljenika i Centra za kulturu Orašje. Gđa Nives Antoljak bila je zadužena za područje filma i kazališnih aktivnosti, posebno za djecu i mladež, uime Hrvatske matice iseljenika. Ona je imala velik broj različitih aktivnosti vezanih uz razne vidove djelovanja, prvenstveno među mladeži različitih dobnih skupina, kada je riječ o kulturnim, povijesnim i humanitarnim sadržajima. Nives je tih 30 godina hrvatskog filma prenijela zahvaljujući svojim sjećanjima iz prvih početnih aktivnosti i veza koje su uvijek, pa i do danas, ostale aktivne, a suradnja se nastavila.
Godine 1993. i 1994. Hrvatska matica iseljenika (HMI) u Zagrebu u suradnji s Uredom Hrvatskog informativnog centra (HIC) nabavljala je hrvatske filmove za djecu i odrasle kao pripremu za festival Dani hrvatskog filma u Orašju. Godine 1995. glumac Ivo Gregurević pozvao je nekolicinu redatelja i glumaca koji bi došli u Orašje. HMI je organizirao njihov prijevoz, ali i određen broj najnovijih filmova hrvatske produkcije. Filmovi su prevoženi skelom preko Save jer je most bio porušen, a prikazivani su u starom škripavom kinu koje je bilo prepuno. Jer Posavljaci su zaljubljenici u film i te godine počinje filmski festival Dani hrvatskog filma (DHF) u Orašju. Domaćini su bili volonteri i iskreno su dočekali svoje goste, igrali s njima nogomet, plovili Savom i predstavili se publici. Centar za kulturu Orašje pokrenuli su voditelj Ogranka Matice hrvatske iz Orašja gosp. Stipo Ivanković i ravnatelj Centra za kulturu Orašje gosp. Pejo Pejić. Sav posao oko nabave filmova vodila je Hrvatska matica iseljenika iz Zagreba.
Gosp. Vidan Janjić počeo je voditi ured 1998. i nastavio je davati punu podršku projektu Dana hrvatskog filma. Kako su godine prolazile, festival se širio. Dolazilo je sve više glumaca, redatelja, producenata i produkcija hrvatskog filma postala je obilnija. Od samih početaka HMI je bio prisutan u nabavi plakata, filmova, njihovu prijevozu i prijevozu gostiju. Ta je suradnja na određeni način ostala do novijeg vremena i uz novčanu potporu HMI-ja iz Zagreba.
Značaj festivala
Poslije smrti Ive Gregurevića gospodin Iljo Benković preuzeo je kormilo festivala i nastavio suradnju s HMI-jem u Zagrebu. Ovdje je važno naglasiti da je HMI organizirao prve predstave za djecu u Orašju od 1995. Ja, kao tadašnji ravnatelj HMI-ja, i Sekcija za kulturne projekte HMI-ja u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini organiziramo kombi-prijevoz za naše kulturne projekte za djecu i mladež diljem Republike Hrvatske, a prvenstveno u BiH, gdje smo održavali razne sastanke za pomoć Hrvatima, teško stradalima posebno u BiH. Tako su zapravo započele turneje za djecu, gdje smo u jednom danu održavali i po tri predstave u selima i gradovima od Posavine do Hercegovine. Uslijedili su i koncerti vezani uz određene vjerske i tradicionalne hrvatske povijesne značajnosti za pojedina mjesta, uključujući i posebno naglašavane folklorne i ine manifestacije za mladež po uzoru na međunarodnu školu folklora, seminare, stvaranja i osmišljavanja kazališnih predstava. Iz tih su seminara izrastali važni projekti za amatersku scenu koja je tako oživljavala i redovito se održavala po pojedinim selima i gradovima. Gosp. Iljo Benković, današnji prvi čovjek Dana hrvatskog filma "Ivo Gregurević" i predsjednik Udruge "Filmski festival - Ivo Gregurević", usavršio je kazališnu skupinu u Orašju koja je kroz projekte filma ubirala velike nagrade na amaterskim festivalima, a u novije vrijeme podigla je kvalitetu na zapaženu profesionalnu razinu. Na sličan je način i gosp. Anto Bilić sagradio izvrsno kazalište u Novom Travniku. Isto tako, i mnoge su hrvatske zajednice u BiH i Hrvatskoj izrasle u poluprofesionalne kulturne manifestacije koje su pokrenute i čiji su začeci bili u teškim ratnim i poslijeratnim vremenima, a danas služe kao ponos hrvatskim zajednicama koje su ih podržavale - prisjetio se Beljo. •