Prof.dr. Ante Kvesić

Kada bismo mogli naplatiti sve svoje usluge bili bi u plusu

Foto: Braco Selimović
Kada bismo mogli naplatiti sve svoje usluge bili bi u plusu
12.05.2011.
u 09:33
- Oni koji su dobili presude, imaju potraživanja u prosjeku 20.000 maraka. Kad bi to 800 ljudi naplatilo, to je 16 milijuna KM - rekao je Kvesić
Pogledaj originalni članak

Ravnatelj SKB-a Mostar prof. dr. Ante Kvesić i iduće će četiri godine biti na čelu ove institucije. S njim smo razgovarali u problemima mostarske bolnice, budućim planovima i daljnjem razvoju.

•Nedavno ste dobiti novi mandat. Koji su vam sada prioriteti?

Završetak Onkologije je glavni razlog zbog kojeg sam se odlučio još jednom prijaviti za mjesto ravnatelja SKB-a Mostar. To je prevelik i iznimno važan projekt na kojem radim već 5-6 godina, a prošli smo put od pakla i natrag dok smo završili taj kredit. Radovi su u tijeku i ja želim do kraja ove godine završiti Onkologiju. Mislim da je to realan rok, a ovo je najvažniji projekt koji se može dogoditi ovoj regiji. Rješavamo problem radioterapije za oko tisuću ljudi u ovoj regiji.

•Znači, ljudi više neće morati ići na zračenja u Sarajevo, Zagreb i druge centre?

Neće morati ići, liječit će se u Mostaru.

•U posljednje vrijeme se puno govori o financijskim problemima bolnice. Kakvo je uistinu stanje?

Priča se da smo sada u financijskoj krizi. Mi smo u financijskoj krizi stalno, a ja sam u ovoj bolnici 19 godina. Svima je jasno kakvo je stanje u gospodarstvu, u kakvom političkom okruženju živimo. Činjenica je da zbog svega toga financiranje bolnice nije adekvatno. Ja ću samo reći da 30 posto usluga koje obavimo - ne možemo naplatiti.

•Od dva zavoda?

Da. Nama Zavod za zdravstveno osiguranje HNŽ-a plaća strahovito puno, ali to je samo 70 posto onoga što mi uradimo za njih. Problem je u tome što nema nikoga tko će snositi troškove tih 30 posto usluga, što ne možemo naplatiti. Mi znači sami sebe jedemo, a do kada će netko dozvoliti, ne znam. Očekujem da određene strukture prepoznaju ovaj problem i poduzmu nešto po tom pitanju. U protivnom, bit će još teže.

•Tko su najveći dužnici?

Samo su dva zavoda iz kojih se mi financiramo. Njima pružamo oko 85 posto usluga. ZHŽ nam plaća oko 50 posto usluga, HNŽ puno više, ali oni pokrivaju 70 posto usluga koje mi obavimo prema njima. Postoji jedan dio usluga koji uopće nema cijene kao što je laparaskopska kirurgija. Imamo dio radnika koje nam zavod nikada nije prihvatio, pa za njih plaćamo doprinose. Postoji dosta problema, oni traju već godinama, ali čekamo određena rješenja. Najveći problem bolnice je neodgovarajuće praćenje od zavoda. S druge strane, oni su limitirani svojim mogućnostima.

•Koje je rješenje?

Već godinama pokušavam dokazati da je jedino rješenje ujedinjenje tih zavoda i stvaranja jednog međužupanijskog zavoda, ali tu temu netko drugi treba provesti u djelo. Mi za sekundarno-zdravstvenu zaštitu možemo vršiti sve usluge. No završetkom Onkologije možemo vršiti i tercijalnu zdravstvenu zaštitu, oko 95 posto. Ali je grijeh da nama novac za sekundarnu zdravstvenu zaštitu odlazi na druge strane. Mi smo na Upravno vijeće iznijeli podatak da smo mi teoretski prošlu godinu završili u plusu desetak milijuna maraka. A sada smo praktički svakom dužni.

•U javnosti se pojavljuje priča da je bolnica dužna više od 20 milijuna maraka.

Nema 20, ali ima 12 milijuna KM duga. I to nije malo. Stvar je tome što mi stalno pravimo dug. Dugovanje se uvijek može riješiti jednokratno, ali ne i sustavno.

•Znači, problem je održiv sustav?

Kad bismo mi ovoga trenutka imali plaćene sve usluge koje obavimo i kada ne bismo povećavali plaće, za godinu i pol dana bismo prešli u plus i bili bez dugovanja. To je procjena naše financijske službe. Stvar je veoma jednostavna i imamo dvije mogućnosti: ili ćemo bolnicu podržati i održati ili ćemo je pustiti da tone.

•Što je s tužbom djelatnika SKB-a Mostar zbog dugovanja?

To je dodatni problem i, nažalost, točan je. Ovo se ne događa samo nama nego i RMC-u, Domu zdravlja Mostar, bolnicama u Zenici, Livnu, Tuzli, Travniku itd. Kod nas se oko 800 ljudi poziva na kolektivni ugovor iz 2001. Ljudi koji su dobili presude imaju potraživanja u prosjeku 20.000 KM. Kad bi to 800 ljudi naplatilo to je 16 milijuna maraka. Ali to je samo dio priče. Onda bi se njima pridružilo još 700 ljudi, pa bi to bilo još 15 milijuna KM. To bi bilo strašno.

•Kakva je trenutačna situacija?

Kao prvo, taj kolektivni ugovor je potpisao tadašnji ministar zdravstva i predsjednik sindikata koji tada službeno nije postojao, odnosno nisu bili registrirani. Niti jedna županija, niti jedan zavod nisu pristupili tom kolektivnom ugovoru. Treća stvar, Vrhovni sud je u jednom slučaju stao na stranu radnika, zaboravio neke od ovih činjenica i dogodilo se to da su oni nama naplatili. Znači, potpisnik kolektivnog ugovora nije bolnica nego županijska Vlada i Zavod. A na kraju se nama uzimaju sredstva. Ako će netko nama uzeti na ovaj način 30 milijuna maraka, onda tu bolnicu možemo odmah zatvoriti. S druge strane, ja razumijem djelatnike, ali poprilično neodgovorno postupaju u tom slučaju jer uzimaju od onoga od čega žive. Znači, prvih 100 kada naplati, mi ćemo imati poremećaj i plaće više neće biti redovite. Plaće u zdravstvu su uistinu male, ali su redovite. Ako se još taj ritam poremeti, svi ćemo biti u problem. Nadam se da će Ustavni sud donijeti normalnu odluku. U ZD županiji je isti taj ugovor već proglašen neustavnim.

•Koliko trenutna politička situacija otežava rad SKB-a Mostar?

Mi smo kolateralna šteta u ovom slučaju. Siguran sam da je vlast ustrojena da bi bilo sluha za rješenje mnogih problema, od načina financiranja pa dalje. Ali do toga nije došlo. Ako netko misli kako će bolnica pokriti dug od 12 milijuna maraka, a u isto vrijeme će se financirati samo iz dva zavoda, onda imamo velik problem.

•Počinje osmi Simpozij o dječjoj kirurgiji. Što možemo očekivati ove godine?

Ovo je osmi simpozij s workshopom, što je veoma važno. Samo podatak kako smo do sada operirali, uz ovih desetak pacijenata koje ćemo operirati ovih dana, skoro 70 najtežih hipospadija, dovoljno govori o kakvom se poslu radi. Hipospadija je jedna od najtežih anomalija gdje su rezultati liječenje veoma upitni, a ovdje na tim pacijentima svake godine rade vrhunski stručnjaci. Tehnologija koju donosimo kroz ove workshopove je zadnja u svijetu i pratimo sve trendove. I ove godine će s nama biti vrhunski svjetski stručnjaci, tu su ljudi iz svih dječjih bolnica iz Hrvatske, Slovenije i dalje. Osim što napravimo operacije, mi promoviramo da je liječenje djece najvažnija komponenta i to naglašavamo. S ovim ulazimo u vrh europske lige. Kada sam došao, bio sam sam, jedini dječji kirurg. Sada imamo pet dječjih kirurga i možemo pokriti potrebe na ovim prostorima i šire.

•Što je s obnovom pedijatrije, ima li tu kakvih planova?

U bolnici imamo još dva velika problema, a to je rekonstrukcija zgrade Pedijatrije koja je napravljena 60-ih godina i nikada nije ništa značajnije u tu zgradu ulagano.

Prema elaboratu koji su napravili naši stručnjaci, potrebno je oko tri milijuna maraka da bi se obavila kvalitetna rekonstrukcija. Mi smo na Upravnom vijeću ovaj projekt stavili u vrh naših prioriteta, nakon Onkologije. U ovom trenutku ne vidim izvor financiranja, ali ćemo negdje probati iznaći sredstva. Drugi problem je transfuzijska medicina. Zgrada Transfuziologije više ne postoji i ona je podstanar upravo na Pedijatriji. Cijena obiju investicija bi bila oko pet milijuna maraka, onda bismo uistinu imali samo problem glavne kuhinje, ali to se može riješiti u roku od 50 godina. Nadam se da će netko pokazati sluh za ova dva projekta. O našem radu ima puno priča, ali ja sam miran. Radim najbolje što mogu, a drugi neka preispitaju sami sebe.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.