Hrvatski predsjednik Ivo Josipović danas počinje svoj četverodnevni službeni boravak u New Yorku gdje će do 22. rujna sudjelovati u radu 66. Opće skupštine UN-a. Tim povodom ekskluzivno za Večernji list najavio je i komentirao susrete na East Riveru.
Drugu godinu zaredom dolazite na jesensko zasjedanje Opće skupštine UN-a. Jesu li dogovoreni bilateralni susreti i koji je cilj vašeg četverodnevnog službenog boravka u New Yorku?
Cilj je prezentirati Glavnoj skupštini vanjskopolitičke prioritete RH na globalnoj sceni. Bit će bilateralnih sastanaka koji se još dogovaraju. Očekujem susret s glavnim tajnikom UN-a Ban Ki-moonom. U vrijeme održavanja Opće skupštine predsjednik Obama lansirat će inicijativu pod nazivom "Open Government Partnership" u čemu je Hrvatska je već aktivna. Riječ je o procesima koji su u RH već počeli u sklopu pristupanja EU. Koncept otvorene vlade znači prije svega veću participaciju građana u procesu upravljanja njihovim novcem. Da bi se postiglo učinkovitu participaciju civilnog društva i građana pojedinaca, potrebno je zakonski regulirati transparentnost djelovanja vlade. Ta je inicijativa jasno na tragu mojih vlastitih ideja nove pravednosti.
Koliko je za RH bitno održavati dobre odnose i imati utjecaj u svjetskoj organizaciji, ne samo u kontekstu našeg približavanja EU i zbog tribunala u Haagu nego i šire?
UN je globalni forum gdje države članice rješavaju goruća pitanja današnjeg svijeta. Aktivno sudjelovanje u radu UN-a znači preuzimanje svog dijela odgovornosti za mir i sigurnost i razvojna pitanja s kojima se suvremeni svijet sukobljava. Svaka država, velika ili mala, može doprinijeti razmjerno svojoj veličini i snazi. RH je od početka bila aktivna sudionica na svjetskoj sceni. U početku su prevladavala pitanja mira i sigurnosti u regiji, ali s vremenom smo se aktivno uključivali i u ostala područja djelovanja UN-a. Opća skupština UN-a mjesto je na kom se nalaze svi najvažniji politički lideri svijeta, mjesto gdje se podastiru nove inicijative i traže rješenja za stare probleme na najvišoj razini. Prilika je to za operativne kontakte i dogovore koji će usmjeravati svijet u sljedećoj godini. U tom kontekstu i moji će razgovori biti usmjereni k upoznavanju globalne zajednice s postignućima RH u svim područjima.
Koji će biti glavni naglasci vašeg govora pred Općom skupštinom?
Bit će to presjek pozicija RH u odnosu na sva urgentna pitanja mira i sigurnosti u svijetu, naš osvrt na probleme održivog razvoja i prikaz naših recentnih postignuća na nacionalnoj i posebice europskoj sceni.
Prošle godine na primanju u muzeju Metropolitan razgovarali ste i s predsjednikom Obamom. Ako i ove godine bude takva prigoda, što smatrate najvažnijim reći mu?
Budimo realni. Razgovori koji se odvijaju na margini takvih društvenih događaja doista su više-manje uljudni "mali razgovori".
Hoćete li sudjelovati i na sastanku Clintonove inicijative? U veljači vam je Clinton obećao dolazak u Dubrovnik, ali nije došao.
Ove godine zbog rasporeda svojih obaveza neću sudjelovati u Clintonovoj inicijativi. Točno je, gospodin Clinton nije bio u Dubrovniku zbog svojih brojnih obaveza, ali je doprinio da skup uspije animirajući više uglednih američkih gospodarstvenika da dođu na skup. Inače, mislim da ulazimo u vrijeme kada će se gospodarski odnosi sa SAD-om, posebno kada je riječ o investicijama u Hrvatsku, intenzivirati. Evo, neki sam dan govorio na skupu Američke gospodarske komore u Zagrebu. Broj američkih tvrtki koje pokazuju interes za rad u Hrvatskoj znatno je porastao. Naravno, na nama je da čujemo brojne primjedbe na naš sustav koji ne potiče investicije, komplicirane administrativne procedure, sporo i neučinkovito pravosuđe, korupciju...
Prošle ste godine u New Yorku dugo razgovarali s Georgeom Sorosom koji je pokazao obnovljeni interes za razvoj demokracije u Hrvatskoj i najavio povratak "Otvorenog društva". Je li se nešto iz tog razgovora ostvarilo?
Razgovor je bio općenite prirode te sam ponovno istaknuo svoju podršku inicijativama koje je Otvoreno društva planiralo u RH. Te se inicijative realiziraju.
Planirate li susrete s hrvatskim iseljenicima? Koliko često primate pisma i molbe iz dijaspore, traže li da pomognete ubrzati njihove želje za povratkom i ulaganjem u domovinu?
Da, susrest ću se i s predstavnicima naše dijaspore. Da postoji potreba privlačenja stranog kapitala u zemlju, nije tajna. Da je kapital koji su stekli naši iseljenici nama privlačan već i zbog činjenice poznavanja prilika, isto tako. Međutim, samo to što su taj kapital stekli naši iseljenici nije dovoljno da ga oni unesu u Hrvatsku. To nije lako stečen kapital i on će logikom svakog kapitala tražiti priliku da se oplodi i uveća. Ako Hrvatska takvu priliku stvori, tada će naši iseljenici, uvjeren sam, biti među prvima koji će ulagati. Ulaganja u RH, međutim, ovise direktno o poduzetničkom okruženju za koje je direktno zadužena izvršna vlast koju potičem da to okruženje unaprijedi.
U New Yorku sigurno slijedi i susret s pomoćnikom glavnog tajnika UN-a za ljudska prava dr. Ivanom Šimonovićem koji je posljednjih dana prozvan u medijima zbog razgovora s američkim veleposlanikom koji su procurili na Wikileaksu. Kako komentirate medijske reakcije i je li po vama dr. Šimonović izdajnik, kako su ga nazivali u komentarima?
Dr. Šimonović je vrhunski diplomat s međunarodnim ugledom. Kao ministar pravosuđa provodio je državnu politiku suradnje s Haaškim sudom. Vidio sam kritike koje su mu upućene vezano za sudbinu dokumenata koji su se tražili iz Haaga. Vjerujem da su i on i Vlada postupali u dobroj vjeri, bez obzira na moguće pogreške. Isto tako, siguran sam da je ono što je Vlada, pa i dr. Šimonović, činila u suradnji s Haagom, bilo sukladno međunarodnim obvezama RH i da nije štetilo obrani generala u Haagu.
Hoće li se do vašeg dolaska znati ime novog veleposlanika ili veleposlanice naše zemlje u Washingtonu?
Neće. Postupak imenovanja prilično je složen, pretpostavlja službeni prijedlog Vlade, mišljenje Sabora, i tek na kraju odluku predsjednika. U jednom je trenutku to imenovanje nepotrebno i pogrešno postalo dijelom predizborne kampanje, pa i zato kasni. Ali, siguran sam, imat ćemo odličnog veleposlanika ili veleposlanicu u SAD-u.
Dolazi li u vašem službenom izaslanstvu i ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković kojeg ste prozivali za neprimjeren rad?
Izaslanstvo će, uobičajeno, sačinjavati diplomati i predstavnici kako Ureda predsjednika tako i MVPEI-ja. Kao i uvijek, očekujem sudjelovanje ministra Jandrokovića.
Preuzeto sa www.vecernji.hr