EU upozorava
BiH da sporo radi na ispunjavaju uvjeta za otvaranje tržišta energije
Tržište električne energije u BiH otvorit će se početkom 2015. godine za sve kupce, uključujući kućanstva, koji će moći kupiti struju u zemlji ili inozemstvu ako nađu bolju ponudu.
BiH pismo upozorenja
Kako bi kupci bili u stanju to uraditi, tržišni procesi i odnosi između svih sudionika na tržištu električne energije moraju biti uspostavljeni i jasno utvrđeni da bi ih javnost razumjela. BiH je prihvatila direktive Europske komisije o stvaranju internog tržišta električne energije, postoji korelacija između otvaranja tržišta i smanjenja cijena električne energije. Ako se vremenska serija kretanja cijena električne energije u BiH stavi u odnos s kretanjem cijena za industrijske potrošače u Europskoj uniju, može se zaključiti da je cijena električne energije znatno stabilnija u odnosu na cijene u EU. Tajništvo Energetske zajednice EU zbog sporosti oko libelarizacije zaprijetilo je pokretanjem postupka. Početkom veljače ove godine stiglo je posljednje upozorenje i zadan je rok od dva mjeseca za pronalaženje načina da se otklone nedostaci. Svi rokovi su istekli, BiH još nije uradila svoj dio posla i opasno zaostaje za svima kada je u pitanju ugovor o Energetskoj zajednici, a neispunjavanjem obveza mogla bi biti čak i suspendirana iz ove organizacije. Ulaskom u Energetsku zajednicu Bosna i Hercegovina je dobila zadatak da mora preuzeti europske direktive, koje se, prije svega, tiču električne energije i plina. Bosna i Hercegovina se ulaskom u Energetsku zajednicu obvezala da će povećati udio obnovljive energije u energetskoj bilanci. Do 2020. godine obnovljivu energiju treba povećati sa sadašnjih 32 na 40 posto i tu se, prije svega, misli na hidroenergiju, solarnu energiju i vjetroelektrane.
Međunarodne obveze
Ugovor o Energetskoj zajednici potpisan je u Grčkoj 2005. godine, a njen osnovni cilj je stvaranje najvećeg tržišta električne energije i plina u svijetu. Osnivanjem ove zajednice EU je proširio svoje unutarnje tržište energije na jugoistočnu Europu te otvorila mogućnost širenja na sve one koji iskažu svoj interes. Ona se zasniva na provedbi relevantnog zakonodavstva i liberalizaciji domaćih energetskih tržišta članica EU. U posljednjih 20 godina došlo je do značajnih promjena u elektroenergetskim sektorima svih zemalja svijeta. Ove promjene rezultat su liberalizacije sektora i uvođenja konkurencije na tržište električne energije.
Tržište električne energije u BiH otvorit će se početkom 2015. godine za sve kupce, uključujući kućanstva, koji će moći kupiti struju u zemlji ili inozemstvu ako nađu bolju ponudu.
BiH pismo upozorenja
Kako bi kupci bili u stanju to uraditi, tržišni procesi i odnosi između svih sudionika na tržištu električne energije moraju biti uspostavljeni i jasno utvrđeni da bi ih javnost razumjela. BiH je prihvatila direktive Europske komisije o stvaranju internog tržišta električne energije, postoji korelacija između otvaranja tržišta i smanjenja cijena električne energije. Ako se vremenska serija kretanja cijena električne energije u BiH stavi u odnos s kretanjem cijena za industrijske potrošače u Europskoj uniju, može se zaključiti da je cijena električne energije znatno stabilnija u odnosu na cijene u EU. Tajništvo Energetske zajednice EU zbog sporosti oko libelarizacije zaprijetilo je pokretanjem postupka. Početkom veljače ove godine stiglo je posljednje upozorenje i zadan je rok od dva mjeseca za pronalaženje načina da se otklone nedostaci. Svi rokovi su istekli, BiH još nije uradila svoj dio posla i opasno zaostaje za svima kada je u pitanju ugovor o Energetskoj zajednici, a neispunjavanjem obveza mogla bi biti čak i suspendirana iz ove organizacije. Ulaskom u Energetsku zajednicu Bosna i Hercegovina je dobila zadatak da mora preuzeti europske direktive, koje se, prije svega, tiču električne energije i plina. Bosna i Hercegovina se ulaskom u Energetsku zajednicu obvezala da će povećati udio obnovljive energije u energetskoj bilanci. Do 2020. godine obnovljivu energiju treba povećati sa sadašnjih 32 na 40 posto i tu se, prije svega, misli na hidroenergiju, solarnu energiju i vjetroelektrane.
Međunarodne obveze
Ugovor o Energetskoj zajednici potpisan je u Grčkoj 2005. godine, a njen osnovni cilj je stvaranje najvećeg tržišta električne energije i plina u svijetu. Osnivanjem ove zajednice EU je proširio svoje unutarnje tržište energije na jugoistočnu Europu te otvorila mogućnost širenja na sve one koji iskažu svoj interes. Ona se zasniva na provedbi relevantnog zakonodavstva i liberalizaciji domaćih energetskih tržišta članica EU. U posljednjih 20 godina došlo je do značajnih promjena u elektroenergetskim sektorima svih zemalja svijeta. Ove promjene rezultat su liberalizacije sektora i uvođenja konkurencije na tržište električne energije.