Spomen na žrtve

Japan se prisjeća tragedije u kojoj je stradalo više od 19 tisuća ljudi

Foto: AFP/PIXSELL
fukushima (1)
fukushima
Foto: AFP/Pixsell
\'A cruise ship lies on the roof of a two storey building in Otsuchi, Iwate Prefecture, on March 24, 2011, after the recent earthquake and tsunami disaster. Three workers at Japan\'s stricken Fukush
Foto: Reuters/Pixsell
\'A handout photo from Japan\'s Nuclear and Industrial Safety Agency shows damage to the new service building at Tokyo Electric Power Co.\'s Fukushima Daiichi Nuclear Power Plant in Tomioka, Fukushima
Foto: Reuters
nuklearka (1)
Foto: Reuters
nuklearka (1)
Foto: Reuters/PIXSELL
japan
Foto: AFP/PIXSELL
fukushima, japan (1)
11.03.2012.
u 08:18
Poginulo je 15.846 ljudi, nestalima se smatra 3.317 osoba,a 6.011 ih je ozlijeđeno. Po zemlji je raseljeno 341.411 osoba i i zgrađeno 52.882 privremenih nastamba.
Pogledaj originalni članak

Prije godinu dana, oko 15 sati po lokalnom  vremenu u vodama Tihog oceana, na 24 kilometra dubine dogodio se potres. Nekoliko minuta nakon toga na istočnoj japanskoj obali oglasila se uzbuna za tsunami. Valovi koji su poharali obalu bili su visoki i do 15 metara.

Svu snagu ove razorne prirodne katastrofe osjetila je i nuklearka u Fukushimi, čiji je reaktor pod oštećenjima od potresa počeo "curiti", a vlasti skrivajući ove strašne podatke od javnosti, izdaju nalog za evakuaciju tek nekoliko dana poslije.

Zbog tsunamija, potresa i od posljedica radijacije stradalo je više od 19 tisuća ljudi, uz veliku materijalnu štetu. Poginulo je 15.846 ljudi, nestalima se smatra 3.317 osoba,a 6.011 ih je ozlijeđeno. Po zemlji je raseljeno 341.411 osoba i i zgrađeno 52.882 privremenih nastamba.

U potpunosti je urušeno 128.558 zgrada, djelomice je porušeno 916.883 zgrada, a 22 milijuna tona otpada nastalo je u tri županije koje su najviše stradale u katastrofi: Miyagi, Iwate, Fukushima, javlja HTV..

Pomoć Japanu uputile su 163 zemlje u novcu, medicinskom materijalu i drugoj opremi. Vlada je u četiri navrata odobrila dodatna proračunska sredstva za obnovu za fiskalnu godinu od travnja 2011. do ožujka 2012., u ukupnoj svoti od 20.500 milijarde jena (više od 200 milijarda eura).

Japanski premijer Yoshihiko Noda pismom se obratio napaćenom narodu. Donosimo ga u cijelosti.

Nova odlučnost za obnovu

Datum 11. ožujak sada je duboko urezan u kolektivnu svijest Japanaca. Na prvu godišnjicu potresa u istočnom Japanu koji je pokrenuo najočitiju krizu koju naša zemlja nije iskusila generacijama, prisjećamo se svih onih koji su nastradali u ovoj tragediji. Naše su misli usmjerene svim žrtvama i svim ljudima u svijetu čiji su životi bili uništeni prirodnim katastrofama. Nećemo zaboraviti naše voljene, prijatelje i kolege koje smo izgubili. Isto tako nećemo zaboraviti ni snažnu potporu i solidarnost koju je Japan primio od međunarodne zajednice. Time ste nas zadužili i koristim ovu priliku još jednom iskazati iskrenu zahvalnost Japana.

U posljednih dvanaest mjeseci Japan je postigao iznenađujući napredak po pitanju rješavanja posljedica katastrofe i obnavljamo našu predanost učenju iz nedaća s kojima se susrećemo. Uz to čvrsto vjerujem kako će ovo razdoblje neizbježno obilježiti početak snažne obnove Japana. U svjetlu prošlogodišnje tragedije, osjećaja nacionalne solidarnosti te rezultiranog osjećaja hitnosti, uvjeren sam u našu zajedničku želju da se suočimo s najvažnijim pitanjima: obnova područja uništenih u potresu 11. ožujka, kompletno rastavljanje nuklearne elektrane Fukushima Dai-ichi i dekontaminacija pogođenih područja uz revitalizaciju japanskog gospodarstva. Kao odgovor na katastrofu, među mnogim koracima koje smo poduzeli tijekom proteklih dvanaest mjeseci utvrdili smo proračunske i zakonske okvire koji osiguravaju mnoštvo strateških alata obnove. To uključuje i Agenciju za obnovu koja trenutno nadgleda sveukupne aktivnosti vezane uz obnovu i planiranje, te utvrđuje i ubrzava daljnji slijed radnji uključujući davanje donacija i određivanje područja obnove.

Uz to, postroženi su postupci i procedure za kontrolu i ispitivanje ispravnosti prehrambenih proizvoda, a država s dodatnih bilijun jena podupire dekontaminaciju stambenih područja u blizini elektrane Fukushima Dai-ichi. Svjesni smo i pitanja od najveće važnosti među pogođenim stanovništvom, ali koja su važna i za sveukupnu dobrobit našeg naroda: sigurno zaposlenje i održivost obiteljskih prihoda. Stvaranjem posebnih područja obnove i drugih inicijativa obuhvaćenih konceptom „otvorene obnove“, te će regije stimulirati nova domaća i strana ulaganja stvarajući radna mjesta i potičući obnovu postojećih industrija i inovacije. Jedan od takvih primjera je izgradnja „Gradova budućnosti“ u cijelom Japanu, uključujući i katastrofom pogođene županije Ofunato, Rikuzentakata i Higashimatsushima. Poreznim i drugim regulatornim mjerama osigurat ćemo potporu za razvoj industrije i društvene infrastrukture u gusto naseljenim gradovima, te decentraliziranu ekološku proizvodnju energije pomoću sunca i vjetra. Uz bogatstvo novih tehnologija po energetskoj učinkovitosti Japan već zauzima vodeće mjesto u svijetu. Sada je vrijeme da iskoristimo prikupljena znanja i vještine kako bismo stvorili novi model rasta i održivosti kojeg možemo podijeliti sa cijelim svijetom.

Još jedno područje u kojem Japan može biti predvodnik, a uvjeren sam i mora podijeliti svoja znanja, jesu pravovremena identifikacija kao i planiranje i ublažavanje nepogoda. Na najteži način smo naučili kako više nije prihvatljivo pravdati se nepredvidivošću događaja. U cilju izgradnje samoodrživog društva i zemlje koji se mogu nositi s prirodnim nepogodama, upravljanje hitnim situacijama mora biti podvrgnuto temeljitim provjerama kako bismo se u budućnosti s njima mogli bolje nositi. Naravno, izazovi s kojima se naša zemlja suočava prelaze okvire prošlogodišnjeg potresa, tsunamija i nuklearne katastrofe. S nekima od njih, poput osiguravanja snažnog ekonomskog rasta i obnove javnih financija, bavimo se već niz godina. Što dulje ova pitanja ostaju nerješena, njihova ozbiljnost raste. Povrh svega, po preuzimanju dužnosti predsjednika vlade u rujnu prošle godine svojim sam sugrađanima obećao kako neću tolerirati politiku statusa quo. Sklonost da odlažemo donošenje ozbiljnih i teških odluka oslabjelo je našu zemlju, naštetilo je gospodarstvu, društvu i našoj budućnosti, što se više ne smije dozvoliti. Mnoštvo započetih projekata koji obećavaju ponovnu izgradnju i revitalizaciju Japana predstavljaju tek prvi korak prema gospodarskom preporodu naše zemlje. Uz neizvjesnost globalnog gospodarstva, nezabilježeno jačanje jena i višegodišnju deflaciju, postizanje čvrstog gospodarstva predstavlja ogroman izazov. No taj izazov nije nepobjediv. Moramo se osloniti na jedinstvene snage japanskog gospodarstva, otvorenost i suradnju međunarodnih partnera, te pametno iskoristiti očekivanja novih područja rasta.

Sektori poput poljoprivrede, energetike, okoliša, zdravstva i skrbi kao potencijalni oblici industrije nose velik potencijal. U tome Japan može ponuditi inovativna rješenja uz investicije iz privatnog sektora, uključujući i direktna strana ulaganja, te na globalnoj sceni odigrati vodeću ulogu. Ciljamo na stvaranje uvjeta koji će poduprijeti povećani strani interes i ulaganja u Japan, ali ne samo s poslovnog gledišta već i turističkog. Kao preduvjet za to, obvezujemo se pružiti pravovremene i točne informacije međunarodnoj zajednici. U novijoj povijesti Japan je iz pepela i pustoši Drugog svjetskog rata postigao brz gospodarski razvoj, uspjevši izgraditi energetski najučinkovitije gospodarstvo u svijetu. Na obljetnicu potresa u istočnom Japanu podsjećamo se na izazove sličnih proporcija.

Naš cilj nije samo ponovno izgraditi Japan kakav je postojao prije 11. ožujka 2011., već izgraditi novi Japan. To je povijesni izazov kojeg smo odlučni prevladati.

 

Preuzeto sa www.vecernji.hr

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.