Čelnici Udruženja banaka jučer su održali sastanak u Mostaru na kojem se govorilo o aktualnom stanju u ovom sektoru. Kako nam je rekao predsjednik udruženja i direktor UniCredit banke Berislav Kutle razgovaralo se o mogućnostima unaprjeđenja zakonske regulative kako bi bankarski sektor mogao izvršiti svoj razlog postojanja, odnosno, poboljšanje kvalitete postojanja, te podići kvalitetu usluga. - Na ovaj način, banke ne mogu izvršiti svoju ulogu jer smo svijet podijelili na bankare i one kontra. Dovedeni smo dotle da 10.500 ljudi koji rade u bankarskom sektoru nisu građani ove zemlje nego bankari, a svi ostali su građani BiH i njima je u interesu razvoj ove zemlje. Ako pogledamo stvarno stanje, puno je veći pozitivan utjecaj bankara nego svih drugih struktura - rekao nam je Kutle.
Smanjenje kamata
Govoreći i trendu smanjenja kamata u BiH, naš sugovornik je naglasio kako su zadnji događaji produkt konkurencije banaka. - Sve banke imaju puno više mogućnosti za plasiranje kredita nego što su građani u mogućnosti uzeti. Zbog toga banke nauštrb svoje marže smanjuju kamatnu stopu, a ne zato što je kvaliteta BiH i njezin rejting poboljšan. Blagi pad kamata ne može biti veći i on će imati svoj kraj pod uvjetom da se u međuvremenom rejting zemlje ne poboljša, a s tim i kvaliteta klijenata. S druge strane ćemo imati smanjivanje kamata na depozite, što je reakcija na smanjenje kamata na kredite. A to negativno utječe na standard ljudi koji štede. Sada je takvo stanje da se puno više smanjuje kamata na kredite nego na depozite. Taj napor je kratkoročan - pojasnio je Kutle.
Uloga države
Ako država uskoro ne učini određene korake, sigurno je da će opet doći do povećanja kamata na kredite u BiH. Iz Udruženja bankara poručuju da je trenutno veoma teško raditi u ovim uvjetima, da je velik kamen spoticanja i sam Ustav ove zemlje koji je još ratni, a ne mirnodopski. Posebna priča je nepostojanje vlasti u Federaciji, što je dovelo do obustave svih investicija i provedbe projekata koji su već odobreni. Banke u BiH su tijekom prošle godine zabilježile gubitak od 121 milijuna KM, a veliki dio odgovornosti za takvo stanje snose i državne institucije koje nisu omogućile povoljne uvjete za poslovanje bankarskog sektora u BiH.