Kod ‘HR’

Hrvatski postaje 24. službeni jezik Europske Unije

Foto: Marko Lukunić/Pixsell
Hrvatski postaje 24. službeni jezik Europske Unije
05.11.2010.
u 10:00
Nisu prošli zahtjevi da se radi ušteda umjesto hrvatskog uvede “srpsko-hrvatski"
Pogledaj originalni članak

Hrvatski jezik postat će nakon ulaske Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije 24. službeni jezik EU. Zaključit će se to na Međuvladinoj pristupnoj konferenciji Hrvatske i EU u petak, na kojoj će se zatvoriti poglavlje Ustanove. Hrvatski građani moći će pisati institucijama EU na hrvatskom i od njih dobiti odgovor na – hrvatskom jeziku.

Pravna stečevina

O tome nema pregovora jer je europsko zakonodavstvo jasno: službeni jezik zemlje članice istovremeno je i službeni jezik Unije, ravnopravan s ostalima.

- Hrvatska je to željela od samog početka pregovora i nije bilo dvojbe da se taj cilj ne ostavari, objašnjava državni tajnik za europske integracije Andrej Plenković kako će hrvatski jezik dobiti kod “HR” te da će se – gdje god se spominju jezici – a riječ je o iznimnom broju dokumenata, dodati i hrvatski jezik. Na njemu se izdaje Unijin Službeni list; na njemu napisani europski zakoni izvorni su, a ne prijevod – zbog toga je jedno od najtraženijih zanimanja u europskim ustanovama ono pravnika-lingvista, koji moraju posve uskladiti zakonske tekstove na svim službenim jezicima, ne bi li svi izrazi u njima bili uvijek i dosljedno jednoznačni.

Ustoličenje hrvatskog kao službenog jezika imat će i sasvim konkretnu korist i primjenu za građane.

- Naši građani možda ne znaju, ali svatko tko se bude obraćao ustanovama EU ne samo da može pisati na hrvatskom jeziku nego i dobiti odgovor na svom materinskom jeziku, objašnjava dr. sc. Zrinjka Glovacki Bernardi s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, ali i upozorava kako se u Hrvatskoj ne radi sustavno i dovoljno na obrazovanju prevoditelja.

Iako su neki europarlamentarci zahtijevali da se, zbog uštede u prevođenju, kada zemlje “zapadnoga Balkana” uđu u EU, umjesto hrvatskoga uvede “srpsko-hrvatski” kao službeni jezik, takav europskoj pravnoj stečevini protivan prijedlog nije imao izgleda proći. Promjena zakonodavstva u tome dijelu, pak, nije moguća jer bi dirnula u osinje gnijezdo: treba li zbog uštede stvarati i druge hibride, poput češko-slovačkoga, skandinavskoga, bugarsko-makedonskoga, estonsko-finskoga, uvesti Plattdeutsch kao štedljivu zamjenu za njemački i nizozemski…?

- Naravno, izuzetno smo osjetljivi na hrvatski jezik s obzirom na povijesno iskustvo, no bojazni nisu imale osnove budući da je službeni jezik članice ujedno službeni jezik Unije, objašnjava Glovacki Bernardi.

506 kombinacija

Ipak, već danas, sa 23 službena jezika, postoji 506 mogućih kombinacija, pa se, posebice kod konferencijskoga prevođenja, rijetko prevodi na međusobno razumljive jezike.

Stoga se ni u budućnosti vjerojatno neće prevoditi razumljiv govor s, na primjer, crnogorskoga na hrvatski.

Uostalom, Hrvatska je svojim istočnim susjedima podijelila prijevod europskoga zakonodavstva na hrvatski, da ga ne moraju iznova prevoditi. Takva se štedljiva praksa može nastaviti i nakon njihova ulasku u EU, kada će Hrvatska već godinama sjediti za zajedničkim europskim stolom.

Preuzeto sa www.vecernji.hr

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.