Kriza eura dostigla je točku usijanja. Jedan dan nudi se rješenje kroz zajedničke euroobveznice, zatim se spas traži u elitnim obveznicama sedam najstabilnijih članica eurozone, a sve su glasniji analitičari koji predviđaju najcrnji scenarij – slom eura i njegovo raspadanje na dva dijela – jaki sjevernoeuropski i slabi južni euro.
Najugledniji njemački ekonomisti već su izračunali koliko bi svaki Nijemac izgubio slomom eura, a sve više poduzeća priznaje da razrađuju scenarije za život bez eura. Kao šlag ne tortu, stigla je i informacija Reutersa da je Italija zatražila 400 milijardi eura pomoći od MMF-a i europskih središnjih banaka. Pomoć Italiji bio bi svjetski presedan jer se ne pamti kada je neka razvijena zapadna zemlja, a Italija je treće najjače gospodarstvo u Europi, zatražila pomoć MMF-a.
>>Tempirana bomba - državne obveznice koje dospijevaju na naplatu
Italija zove upomoć
Iako su iz MMF-a demantirali tu vijest, ugledni svjetski mediji već navode da bi MMF trebao Italiji isplatiti 100 milijardi, a središnje banke europskih zemalja 300 milijardi eura kako bi riješila dužničku krizu.
Njemački ekonomisti izračunali su pak da bi slom eura svakoga Nijemca u prvoj godini osiromašio između 6000 i 8000 eura, a u idućim godinama, dok se sustav ne stabilizira, dodatnih 3500 do 4500 eura. No ugledni Der Spiegel ističe da je to neusporedivo više od onoga što bi platili za spašavanje Grčke, Portugala i Irske.
– Spašavanje tih triju zemalja svakog bi Nijemca stajalo samo 1000 eura, ali jednokratno, bez dodatnih troškova – ističe Spiegel analizu UBS banke.
Podjela eurozone na zemlje sa zdravim i bolesnim eurom i te kako bi pogodila i hrvatske građane jer je gotovo sve vezano uz euro. Makroekonomist sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ante Babić izračunao je da bi bogati Europljani podjelom eura na dvije zone izgubili pola bogatstva, dok bi Hrvati osiromašili za trećinu.
– Ekonomisti u EU izračunali su da bi i jači euro izgubio 50 posto svoje vrijednosti u slučaju sloma. Sve naše ušteđevine i nekretnine vrijedile bi upola manje, a kako je izloženost euru u Hrvatskoj 70 posto, realno je očekivati da bi hrvatski građani osiromašili za jednu trećinu – ističe Babić.
Posljedice raspada eura bile bi nesagledive za cijelu Europu. Stoga Babić vjeruje da će Njemačka i Francuska sve snage usmjeriti u njegovo spašavanje.
Rješenje – fiskalna unija
– Vjerujem da su svi u lancu odlučivanja u Europskoj uniji svjesni da bi šteta nastala padom eura iznosila nekoliko desetaka tisuća milijardi eura, što je 20-30 puta više nego što košta spašavanje Grčke i Italije – ističe Babić, koji smatra da je vjerojatnost za slom eura samo dva posto, ali je prije godinu dana “bila nula posto”. Glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić pak smatra da eurozona u sadašnjem obliku neće preživjeti aktualnu krizu.
– Neki će morati istupiti iz eurozone, ili dobrovoljno ili će biti prisiljeni izaći – smatra Šantić. Ekonomisti rješenje vide u osnivanju fiskalne Europske unije.
– Bogati će odriješiti kesu da spase situaciju, a onda će donijeti novi pakt o stabilnosti kojim će propisati da neodgovorne zemlje više ne mogu trošiti kao Grčka uz onu ”Nijemci i Šveđani sve će to platiti” – zaključio je Ante Babić.
Preuzeto sa www.vecernji.hr