Dok ne postoji vlada, teško je razgovarati o ulasku BiH u EU

Od početka ovog mjeseca Poljska je preuzela šestomjesečno predsjedanje Vijećem Europske unije. Poljski veleposlanik u BiH Jerzy Chmielewski kaže kako je za uspostavu partnerskog odnosa s BiH u ovom razdoblju neophodna uspostava državne vlade u Sarajevu. Za tango je potrebno dvoje, poručuje poljski diplomat, aludirajući na činjenicu da EU treba jasnog partnera s bh. strane.

Koji su prioriteti Poljske za vrijeme predsjedanja Vijećem EU-a, a koji se izravno tiču BiH?

Postoji jedan generalni prioritet koji se odnosi na otvoreni karakter EU-a. Poljska je konstantno, zadnjih 20 godina, zainteresirana da EU i NATO održe taj svoj otvoreni karakter. To se tiče ne samo BiH, već i svih drugih zemalja koje pretendiraju na članstvo u ovim organizacijama.

Što prioritetno bh. vlasti moraju uraditi na putu prema EU?

Devet mjeseci od demokratskih izbora u BiH još nije stvorena nova vlada koja bi imala odgovarajuću većinu u parlamentu. Dok ne postoji takva vlada, teško je razgovarati o programima ispunjavanja uvjeta. Vlada je potrebna radi partnerstva, radi integracije zemlje u EU, a potrebna je i zbog građana BiH.

Možemo li doći u poziciju da na kraju ovog šestomjesečnog razdoblja, kada Poljska bude predavala predsjedanje Vijećem EU, konstatiramo kako apsolutno ništa nije urađeno na približavanju BiH članstvu u EU?

Ne vjerujem da se nešto takvo može dogoditi. Mislim da je na građanima, medijima u BiH i svima koji su svjesni opasnosti, da utječu na svoje političare kako bi se takav scenarij izbjegao.

Europska perspektiva je kod bh. političara očito u drugom planu?

Ja ne mogu ni potvrditi niti demantirati tu vašu dijagnozu. To je pitanje unutarnjih odnosa u BiH i ne bih dijelio ocjene o vašim političarima. Međutim, što se tiče atraktivnosti europske integracije dobar primjer je Poljska, a i druge zemlje središnje Europe. Treba vidjeti kako su se sve te zemlje razvile u ovih 20 godina i koliko su koristi imaju ostale članice EU. Naravno, i EU kao takva ima koristi od toga što je proširena na srednju i jugoistočnu Europu.

Postoji li u Poljskoj i drugim zemljama EU-a previše euroskepticizma, pa i otpora daljnjem proširenju Unije?

Potpora članstvu Poljske u EU-u i NATO-u među našim građanima je iznad 80 posto. Sedam godina je prošlo otkako smo postali članica EU-a i da ima nekog ozbiljnog euroskepticizma, on bi se već odrazio u anketama. Što se tiče stavova građana prema proširenju EU, ja ne primjećujem neki otpor i skepticizam, za razliku od nekih drugih članica EU. Temeljni je razlog što je Poljska vitalno zainteresirana za širenje EU prema istoku kao zone sigurnosti i stabilnosti. Ovdje mislim na Ukrajinu, Tursku i MOldaviju.

Sva ispitivanja raspoloženja javnosti u BiH govore da je potpora integraciji zemlje u EU iznimno visoka. Ipak, postoje strahovi da bi blokiranje i odugovlačenje procesa integracije moglo utjecati na drastičan pad te potpore?

Budućnost nikada nije dana unaprijed. Svašta se može dogoditi i obveza je svih proeuropskih snaga da ne dopuste taj najgori scenarij, da ne dođe do umora od proširenja i u EU i u BiH.

Nije mali broj onih koji tvrde da bi se politički problemi BiH najbolje riješili ako bi zemlja po ubrzanoj i skraćenoj proceduri bila „usisana“ u EU. Je li moguć takav scenarij?

Ulazak u EU je ulazak u ekskluzivni klub i donosi korist i onome tko ulazi u njega, ali i samom klubu. Uvjeti su jasni i podsjećam vas da su se Poljska i druge zemlje godinama pripremali za ulazak u EU. Ti uvjeti su realni i nisu nedostižni. Njih će morati ispuniti i Srbija i sve druge zemlje koje su u ovom procesu.

Neke članice EU, poput Španjolske i Švedske, značajno su se angažirale u BiH za vrijeme dok su predsjedale Vijećem EU. Sudjelovali su čak i u pripremi pregovora o ustavnim promjenama u BiH. Ima li Poljska slične ambicije tijekom svog predsjedanja Vijećem EU-a?

Europska komisija je počela strukturalni dijalog o pravosuđu s BiH. To je već korak ispred uobičajene prakse i znak izuzetno dobre volje prema BiH. Ne mislim da bi sada bio potreban poseban angažman od strane Vijeća EU ili Poljske, bilo u pogledu ustava ili nekog drugog pitanja. Vjerodostojni smo partneri i očekujemo da će te probleme BiH riješiti sama.

Kako običnim građanima objasniti što dobivaju članstvom u EU? Što su praktične koristi pridruženja bilo koje zemlje, pa tako i BiH, EU-u?

Prije svega to što ulaskom u EU prestajete biti objekt i postajete subjekt u procesu odlučivanja. To je jasno definirano Lisabonskim ugovorom. Mislim da je to vrlo važno za kolektivni duh građana i naroda ove zemlje koji su dugo godina živjeli uz osjećaj manje vrijednosti zbog mnogih povijesnih okolnosti na koje nisu mogli utjecati. Ti građani trebaju neku nadu, perspektivu da su ravnopravni. Poljacima je to vrlo važno, a vjerujem da je isti slučaj i s građanima BiH. Druga stvar su otvorene granice. Ta mogućnost da putujete Europom bez granica je također važna, kao i veća mogućnost zapošljavanja. Tu su i sredstva iz fondova EU, čime se postiže izjednačavanje civilizacijskih standarada u cijeloj Uniji. Premalo se radi na informiranju javnosti o tim izravnim koristima članstva, pa i same kandidature za članstvo u EU.

Hoće li, po Vašem mišljenju, jačanje uloge EU u BiH kroz osnaživanje ureda posebnog izaslanika EU i njegove veće ovlasti, utjecati na deblokadu političkih procesa i reformi u BiH?

Svaki dan bez tih reformi je izgubljen za BiH i njezine građane. Ne bih ulazio u unutarnje stvari BiH. Teško je reći kakav će biti učinak europske perspektive na unutarnju političku scenu BiH. Mi očekujemo dolazak šefa misije EU i specijalnog predstavnika EU, što je jasan signal iz Bruxellesa da EU i njezine članice žele da se proces širenja EU-a na ostatak zemalja bivše Jugoslavije nastavi. Treba znati da ovaj proces traži sudjelovanje obje strane. Za tango je uvijek potrebno dvoje. Tango ne možete plesati solo.

Zašto odnosi Poljske i BiH nisu bolji, posebno u ekonomskom i kulturnom pogledu?

Politički odnosi su dobri i mnogo je aktivnosti koje to potvrđuju. Što se tiče ekonomije, mislim da se tu može mnogo više uraditi. Evo imamo dobru vijest o potpisivanju ugovora iz Zenice, gdje je jedna naša tvrtka prodala stroj za rudnik vrijedan 1,25 milijuna eura i to je samo početak jednog dugoročnog poslovnog aranžmana. Mi smo prisutni u još nekim poslovima. U Tuzli smo radili osmi blok termoelektrane. Naša gospodarstva su kompatibilna, a postoji i interes malih i srednjih poduzeća za suradnju. Sve više građana BiH dolaze i raditi u Poljsku i to je dobra pojava.

Koliko građani Poljske znaju o BiH i problemima s kojima se BiH suočava? Zanima li ih to uopće?

To je prilično bolno pitanje. Mladi ljudi malo znaju ne samo o BiH, nego i o vlastitoj zemlji. U srednjim školama su skraćeni nastavni programi iz povijesti, materinskoga jezika i književnosti. Općenito, humanističko znanje je na nižoj razini nego prije 20 ili 30 godina. Došlo je do nekog reprogramiranja u nastavnim planovima i programima i rezultat je vrlo loš. Pozitivno je što je sve više ljudi koji su entuzijasti i koji se sami zanimaju za ovaj prostor, svoje susjede. Oni putuju i ja ih često susrećem u BiH. Oni govore vaš jezik i njihovo znanje nije ništa manje nego znanje prosječnog studenta druge godine slavistike.