VINKO DUMANČIĆ:

Čvrste granice u BiH su prioritet i Europska unija na tome inzistira

Foto: VL FOTO
Čvrste granice u BiH su prioritet i Europska unija na tome inzistira
06.06.2011.
u 08:39
Direktor Granične policije BiH, koja danas obilježava 11. godinu rada, govori o važnosti ove institucije, očekivanjima EU-a i zahtjevima koji su postavljeni, planovima za budućnost, suradnji sa susjedima...
Pogledaj originalni članak

Povodom Dana Granične policije BiH, odnosno proslave 11 godina rada, danas će su Sarajevu biti upriličena velika svečanost. O radu Granične policije, problemima, uspjesima, planovima, zahtjevima EU-a razgovarali smo s prvim čovjekom ove institucije Vinkom Dumančićem.

Je li BiH u pogledu kontrole i nadzora državne granice ispunila sve standarde koje od nas očekuje i traži EU kako bi se zadržao bezvizni režim?

Mapa je sadržavala četiri bloka kriterija od kojih se jedan „Blok 2“ odnosio i na sigurnost granica. Ovaj „Blok“ je, zapravo, sadržavao niz zahtjeva, od kojih se najveći broj odnosio upravo na Graničnu policiju i na sektore u Ministarstvu sigurnosti s kojima Granična policija neposredno surađuje, uz napomenu da je Granična policija ispunila sve zahtjeve i obveze koje su pred nju postavljane u ovom procesu. Međutim, treba imati u vidu i činjenicu da su pojedini zahtjevi iz mape puta koncipirani tako da predstavljaju trajnu obvezu, zbog čega je GP BiH i nakon ukidanja viznog režima za građane BiH nastavila s njihovom provedbom (npr. jačanje infrastrukture na graničnim prijelazima, uspostavljanje suvremenih informacijskih sustava i baza podataka, zaštita osobnih i tajnih podataka, suradnja s drugim institucijama u zemlji i inozemstvu itd.). U tom kontekstu važno je istaknuti da su značajni rezultati postignuti u oblasti nabave i korištenja čitača putnih isprava te uspostavljanja informacijskog sustava za kontrolu prelaska državne granice. Trenutačno je na 46 graničnih prijelaza instalirano ukupno 135 čitača putnih isprava koji su uvezani u jedinstveni sustav. Posebno je značajan projekt izrade nove aplikacije za kontrolu prelaska državne granice koji bi trebao biti testiran 1. srpnja 2011. U odnosu na postojeći, novi sustav će omogućiti kontrolu i očitavanje dokumenata s biometrijskim podacima i vršenje automatskih provjera za osobe i dokumente, kako u bazama podataka Granične policije, tako i u evidencijama drugih policijskih agencija i institucija u BiH (Ministarstvo sigurnosti i IDDEEA) te u bazama Interpola (baze potraga za osobama, dokumentima i vozilima). Također, u tijeku je realizacija projekta koji financira Europska komisija pod nazivom ‘’Poboljšanje informacijskog sustava za migracije (ISM)’’, u sklopu kojeg se unaprjeđuje postojeći ISM koji se sastoji od 4 modula: prelazak granice, vize, azil i boravak. Dakle, moglo bi se reći da je realizacija navedenih zahtjeva trajan proces, a u ovom trenutku EU inzistira na uspostavljanju čvrstih i trajnih osnova za primjenu EU standarda na području granične sigurnosti.

Što BiH još mora ispuniti u pogledu granične kontrole kako bismo bili potpuno kompatibilni sa zemljama Schengena?

Prije svega, proces usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa standardima pravne stečevine Schengena predstavlja dugotrajan proces. Pripreme za uključivanje u sustav Schengena treba promatrati u kontekstu Strategije razvoja Granične policije koja uključuje plan djelovanja od 2010. do 2014., odnosno jačanja djelotvornosti Granične policije i usklađivanja s normama EU-a u upravljanju granicama. Strategija obuhvaća inicijative u području zakonodavstva, graničnih kontrola, tehničke opremljenosti, ljudskih resursa, IT struktura, obuke i unaprjeđenja spremnosti Granične policije te financijske vidove provedbe spomenute strategije. Također, Granična policija BiH je u kontinuitetu izvršavala obveze koje su pred nju postavljene Strategijom i Akcijskim planom za integrirano upravljanje granicom. Velik napredak je ostvaren u pogledu smanjenja broja izdanih viza na granici, gdje smo s 5641 vizom izdanom u 2004. uspjeli ukupan broj reducirati na prihvatljivih 327 izdanih viza u 2010. S druge strane, neke od obveza su tako koncipirane da predstavljaju kontinuiranu aktivnost i imaju permanentan, trajni karakter. U tom smislu, Granična policija sukladno raspoloživim proračunskim sredstvima kontinuirano vrši obnavljanje računalne i komunikacijske opreme, nabavu opreme za kontrolu prelaska i nadzor državne granice (senzori, kamere, dvogledi, videonadzor i sl.). U ove aktivnosti spadaju i jačanje infrastrukture na graničnim prijelazima te uspostavljanje suvremnih informacijskih sustava i baza podataka koje će biti kompatibilne sa SIS-om (Schengen Information System) koje koriste članice Schengen prostora.

Dugo godina je aktualno pitanje poroznosti bh. granice. Koliko je danas mjesta pogodnih za ilegalni prelazak državne granice i koje su to crne točke duž granice?

Granična policija sudjeluje u aktivnostima identifikacije i zaprječavanja mjesta pogodnih za ilegalne prelaske državne granice što predstavlja jednu u nizu metoda koje doprinose učinkovitijem nadzoru i kontroli prelaska državne granice. Na dijelu državne granice s Republikom Hrvatskom ukupno je zapriječeno 119 lokacija. Trenutno se provode aktivnosti oko zaprječavanja mjesta pogodnih za ilegalne prelaske državne granice između BiH i Crne Gore. Od ukupno identificirane 44 lokacije pogodne za ilegalan prelazak granice, nadležna tijela BiH imaju obvezu izvršiti zaprječavanje ukupno 22 lokacije prema Crnoj Gori. Radi se o cestovnim komunikacijama koje prolaze uglavnom kroz planinska područja i teško pristupačne terene.

Svojedobno se govorilo o uhodanim rutama i organiziranim shemama za trgovinu ljudima preko teritorija BiH. Kakvo je danas stanje?

Analize potvrđuju da slučajevi trgovine ljudima mogu biti prekogranične, ali i unutarnje prirode. BiH je u ranijem razdoblju bila uglavnom zemlja tranzita ili odredište za žrtve koje dolaze iz zemalja Istočne Europe. Međutim, u proteklih nekoliko godina javio se trend trgovine ljudima na lokalnoj razini. To potvrđuju i podaci da broj identificiranih stranih žrtava je u stalnom opadanju, dok se povećao broj građanki BiH koje su identificirane kao žrtve trgovine ljudima unutar granica BiH.

Zbog eskalacije nasilja na sjeveru Afrike došlo je do naglog priljeva migranata u Europu. Ima li pokušaja organiziranog ilegalnog prelaska bh. granice od tih skupina?

Granična policija BiH za sada ne raspolaže podacima o pokušajima organiziranog ilegalnog prelaska državne granice BiH od migranata koji potječu s prostora sjeverne Afrike. Također, bitno je naglasiti da je Granična policija BiH zajedno s graničnim policijama zemalja u regiji Zapadnog Balkana uključena u određene aktivnosti koje se odvijaju pod pokroviteljtvom FRONTEX-a (Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije), a koje imaju za cilj, između ostalog, statističko praćenje i izvještavanje te razmjenu informacija i saznanja o migrantima koji dolaze iz zemalja visokog migracijskog rizika u koje spadaju i migranti s područja zemalja sjeverne Afrike.

Što će u pogledu granične kontrole za BiH značiti skori ulazak Hrvatske u EU?

U okviru Granične policije se već razmatraju mogući učinci, odnosno implikacije ne samo u pogledu granične kontrole, već i šire u kontekstu ukupne transgranične suradnje dviju zemalja, koje bi mogle nastupiti punopravnim članstvom Hrvatske u Europsku uniju. U kontekstu mjera granične kontrole mišljenja smo da ulazak Hrvatske u EU neće značajnije utjecati, jer su ove mjere i do sada bile na zadovoljavajućoj razini. Učinci bi se, zbog toga, ponajprije mogli tražiti u formalno-pravnim aspektima transgranične suradnje dvije susjedne zemlje. Primicanje granica EU, odnosno pristupanje Hrvatske u EU generalno unosi dodatnu kvalitetu u odnosima između zemalja što se, naravno referira i kroz pitanja prekogranične suradnje.

Koliko nedefiniranost granične crte prema Hrvatskoj i Srbiji otežava rad Granične policije BiH i jesu li mogući incidenti na spornim područjima?

U posljednjih nekoliko godina javljaju se problemi na području uz državnu granicu i uglavnom se odnose na eksploataciju šljunka na lokacijama na kojima nije određena granična crta. Dakle, problema ima, ali se oni isto tako i rješavaju. S tim u vezi, treba naglasiti da Granična policija BiH u okviru svojih nadležnosti poduzimala je i poduzima niz aktivnosti kako bi se izbjegle sve nesuglasice i time značajnije unaprijedila suradnja sa susjednim zemljama.

Granična policija BiH danas obilježava 11 godina rada. Možete li dati kratak rezime o Graničnoj policiji tijekom ovog razdoblja?

Prije 11 godina uz veliku potporu domaćih tijela vlasti i međunarodne zajednice stvorena je prva multietnička i profesionalna agencija za provedbu zakona u BiH. Tada, osim Zakona o Državnoj graničnoj službi, nismo imali ništa. Nismo imali provedbenih propisa, ljudskih resursa, smještajnih kapaciteta, niti materijalno-tehničkih sredstava. Danas, poslove granične kontrole na granici dugoj oko 1600 km i na 88 graničnih prijelaza, obavljamo sukladno najboljim standardima i praksama srodnih agencija u Europi i svijetu. Strukturirani smo po ugledu na suvremene europske granične policije. Sukladno tome spremni smo pružiti visokospecijalizirane usluge potrebne za izvršenje zadaća iz naše zakonske mjerodavnosti. S ponosom želim istaknuti kako najznačajniji dio Granične policije čine ljudi koji u njoj rade ili su radili u prethodnih 11 godina.

Za to vrijeme kakve ste rezultate ostvarili, možete li istaknuti najznačajnije?

Od kada smo počeli voditi evidencije (2003.) postigli smo izuzetne rezultate. Ilustracije radi, navest ćemo samo nekoliko statistika koje to potvrđuju: za 53.514 stranih državljana odbijen je ulazak u BiH, preko 5.800 osoba otkriveno je u ilegalnom prelasku državne granice, na graničnim prijelazima izdali smo blizu 15.350 viza, 6.227 osoba smo otkrili po tjeralicama, blizu 2.000 stranih državljana smo deportirali iz BiH, prihvatili smo preko 11. 500 naših državljana deportiranih iz drugih zemalja, otkrili blizu 2.300 krivotvorenih dokumenata itd. Uz sve probleme sa kojima se tijekom rada susrećemo, mislimo da smo navedeno postigli prvenstveno zahvaljujući: dobroj organizaciji i kadrovskoj postavci; dobroj tehničkoj potpori; kontinuiranoj i osmišljenoj edukaciji službenika; dosta dobrim zakonskim okvirima; visokoj razini profesionalne svijesti i odgovornosti kod naših pripadnika; permanentnom prisustvu na terenu kao i stalnoj primjeni preporuka i standarda u području granične kontrole.

Kako ocjenjujete suradnju s policijskim agencijama i drugim institucijama u BiH?

Mi smo pokazali spremnost da surađujemo i sa drugim agencijama u izvršavanju poslova iz svoje mjerodavnosti. U okviru Ministarstva sigurnosti, ostvarili smo kvalitetnu suradnju sa Predsjedništvom BiH, s Parlamentarnom skupštinom BiH, a naročito sa Parlamentarnim Povjerenstvom za obranu i sigurnost, kao i sa svim ministarstvima u Vijeću ministara BiH. Zavidan stupanj suradnje ostvarili smo sa Upravom za neizravno oporezivanje, Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA-om), Direkcijom za koordinaciju policijskih tijela BiH, Službom za poslove sa strancima, Obavještajno-sigurnosnom agencijom (OSA-om ), Uredom za veterinarstvo, Uredom za zaštitu bilja, te mjerodavnim tužiteljstvima i sudovima. Na ovom mjestu želim posebno naglasiti veoma kvalitetnu i naročito profesionalnu suradnju s Tužiteljstvom BiH. Želim posebno istaknuti i jako dobru i plodonosnu suradnju sa MUP-om Republike Srpske, Federalnim MUP-om, policijom Brčko Distrikta te svim županijskim MUP-ovima. Svakako, primjeri takve dobro uspostavljene suradnje jesu brojne operativne akcije koje su organizirane u proteklom razdoblju i zahvaljujući kojima su otkrivena i spriječena razna kaznena djela, a koja imaju odličja organiziranog kriminala.

A na međunarodnoj razini?

Svjesni da bez dobre suradnje na međunarodnom planu ne možemo očekivati značajnije rezultate u suzbijanju svih oblika prekograničnog kriminaliteta, u proteklom smo razdoblju znatno intenzivirali i međunarodnu suradnju. Dosadašnja iskustva pokazuju da su zajedničke ophodnje sa susjednim zemljama jedan od uspješnih projekata regionalne suradnje te da su pored preventivnog djelovanja, one dale i prve opipljive rezultate koji se ogledaju u sprječavanju krijumčarenja različitih vrsta robe preko državne granice, smanjenju broja ilegalnih prelazaka, kao i broju osoba koje se vraćaju po Sporazumima o readmisiji. Kao primjer dobre regionalne suradnje treba istaknuti i projekte zaprječavanje mjesta pogodnih za ilegalne prelaske državne granice sa susjednim zemljama. Također, uspješna suradnja nastavljena je sa predstavnicima EUPM-a kroz razvoj zajedničkih projekata i svakodnevnu razmjenu iskustava i informacija. Provedbom tih projekata značajno razvijamo naše kapacitete na usvajanju EU standarda u području granične sigurnosti. U suradnji s EUPM-om i EUFOR-om odvijao se velik dio aktivnosti glede planiranja, provedbe i analize zajedničkih akcija i obuke naših djelatnika. Osobito dobra suradnja ostvarena je s izaslanstvom Europske komisije u BiH, posebice kroz planiranje aktivnosti na projektiranju izgradnje novih objekata za smještaj naših terenskih ureda. Suradnja se ostvarivala i kroz druge projekte Europske unije. Granična policija njeguje dobru suradnju i sa: OHR-om, ICITAP-om, IOM-om, FRONTEX-om, INTERPOL-om, EUROPOL-om, SECI Centrom, MARRI Centrom te drugim međunarodnim organizacijama na čemu smo naročito zahvalni. Značajan segment suradnje odvijao se i kroz sudjelovanje u projektima granične sigurnosti DCAF-a.

Uskoro će nastupiti turistička sezona. Gužve na graničnim prijelazima su neizbježne. Kakve aktivnosti će te poduzeti u cilju bržeg protoka putnika i vozila?

Mi spremno dočekujemo turističku sezonu. Granična policija BiH tijekom turističke sezone nastoji učiniti granicu dovoljno fleksibilnom za brži protok ljudi i roba, ali isto tako treba imati u vidu pridržavanje uspostavljenih mehanizma rada koji će sprječiti nezakonite migracije, trgovinu drogama, nedozvoljenu trgovinu visokotarifnom robom i sve ostale vidove nezakonitog ponašanja. U Zakonu o Graničnoj kontroli postoji tzv. popuštanje u režimu granične kontrole, i to je jedan od načina kako bi se smanjilo neprihvatljivo dugo vrijeme čekanja osoba i vozila za prelazak državne granice. U cilju rješavanja ovog problema konstantno se jača policijska suradnja, a kao pozitivan primjer istaknut ću mješovite ophodnje sa susjednim zemljama. U svemu ovome ne treba zaboraviti suradnju mjerodavnih policijskih tijela s auto-moto društvima i sredstvima javnog priopćavanja s ciljem bolje informiranosti građana, koji imaju namjeru prijeći državnu granicu, o stanju na graničnim prijelazima, te preusmjeravanju prometa na manje frekventne granične prijelaze. Građani trebaju znati i da učinkovit rad policijskih službenika na frekventnim graničnim prijelazima opterećuju neodgovarajuća infrastruktura na pojedinim graničnim prijelazima, slaba propusna moć zbog nepostojanja više ulaznih ili izlaznih traka često uvjetovanih konfiguracijom graničnog područja, različita vremenska ograničenja država za promet teretnih motornih vozila koja prevoze opasne materije i naftne derivate, administrativni i drugi problemi pri vršenju granične kontrole u dane vikenda.

Kakva je trenutno popunjenost radnih mjesta i s kakvim kapacitetima raspolaže Granična policija BiH?

Danas imamo uposleno 2283 djelatnika, od toga 2094 policijska službenika, 43 državna službenika i 146 uposlenika. Prema postojećem Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu nedostaje nam 253 djelatnika. Nadamo se da ćemo problem nedostatka kadrova djelomično riješiti usvajanjem novog pravilnika, uz školovanje nove generacije kadeta u sljedećem razdoblju.

Riješili smo problem smještaja Glavnog ureda, Središnjeg istražnog ureda, kao i TU za zračne luke, zatim TU Bijeljina i Višegrad te PGP-a Trebinje. Kupili smo zemljište za smještaj TU Gradiška, Grahovo i Čapljina.

Nadam se da ćemo uz potporu domaćih tijela ili pak putem donacija međunarodne zajednice osigurati sredstva za izgradnju navedenih smještajnih kapaciteta, čime bismo bili svoji na svome, a proračunska sredstva namijenjena za zakup sveli bismo na minimum.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.