Stipe Lekić, bivši tajnik Torcide i jedan od istaknutih sudionika navijačke borbe za promjene u upravljanju Hajdukom, prema dosad neslužbenim informacijama je uhićen. Policija se zasad nije oglasila o ovome. Čovjek koji je nekoć pregovarao o tome kako klub izvući iz ruku političara ponovno je u središtu pozornosti zbog povorke u kojoj se veličalo nacizam i pozivalo na nasilje nad Židovima. Na snimkama nastalima uoči utakmice Hajduka i Ajaxa 15. listopada Lekić je među predvodnicima kolone. Vidi se kako baca simbolični lijes s natpisom „Ajax”, skače po njemu i sudjeluje u antisemitskom skandiranju. Povorkom su odjekivali povici kojima se zazivalo Hitlera, veličalo Auschwitz i pozivalo na nasilje nad Židovima. On je među desetoricom je osumnjičenika za kojima policija traga nakon antisemitskog kortea u Splitu.
Zbog sumnje na javno poticanje na nasilje i mržnju pokrenut je postupak protiv 13 osumnjičenih, kojima je određen jednomjesečni istražni zatvor. Pred suca su izvedena trojica, dok se za preostalom desetoricom traga. O njihovoj kaznenoj odgovornosti tek treba odlučiti sud. Lekić je na splitskoj navijačkoj sceni poznat gotovo dva desetljeća. Kao tajnik Kluba navijača Torcida nastupao je pred novinarima, predstavljao zahtjeve navijača i sudjelovao u razgovorima s gradskim i klupskim vodstvom. Na Poljudu je bio prepoznatljiv kao vođa navijanja, a dio navijača naziva ga „legendom Sjevera”.
Pohvale koje mu upućuju odnose se ponajprije na njegovu sposobnost da pokrene tribinu. Njegovi poklonici posebno ističu atmosferu kada on preuzme vođenje sa „šipke”, mjesta s kojeg se usmjerava navijanje. U jednoj javno prenesenoj objavi hvali se koliko navijanje postane snažnije kada ga Lekić povede. Te pohvale govore o njegovu navijačkom autoritetu; ne mogu se same po sebi tumačiti kao podrška porukama iz posljednjeg kortea. Ovaj put Lekić je bio na čelu kolone koja se kretala prema Poljudu. Bio je dio vodstva koje je dužnost preuzelo 2006., a povuklo se 2012. godine, uz obrazloženje da vodstvo treba prepustiti novoj generaciji. Nakon toga nekoliko godina nije bio jednako prisutan u prvim redovima. U navijačkim krugovima spominjao se njegov boravak u inozemstvu, ali o tome nema pouzdane javne potvrde. Poslije se ponovno počeo pojavljivati među istaknutijim pripadnicima skupine i u prvim redovima navijačkih povorki.
U razdoblju njegova tajničkog mandata Torcida je pojačala borbu protiv političkog kadroviranja u Hajduku. Tražila je jasne kriterije za izbor ljudi na klupskim funkcijama, odgovornost za poslovanje i prekid prakse prema kojoj se o budućnosti Hajduka odlučivalo u političkim krugovima. Lekić je bio među onima koji su te zahtjeve javno iznosili i branili. U kampanji „Mi bi tili velikog Hajduka” navijači su prosvjedovali protiv načina upravljanja klubom, okupljali male dioničare i zahtijevali usvajanje Kodeksa upravljanja. Lekić je govorio protiv nepotizma, politički podobnih kadrova i preplaćenih igrača. Torcida je tada nezadovoljstvo pokazivala i bojkotom, uz poruku da se protivi ljudima koji upravljaju Hajdukom, a da podrška klubu ostaje. Jedan od njegovih zapaženijih javnih sukoba dogodio se na skupštini Hajduka 2009. godine. Kao tajnik Torcide i mali dioničar, tadašnjeg gradonačelnika Željka Keruma pitao je zašto u Nadzorni odbor predlaže svoje prijatelje i mesare. Kerum je uzvratio da zanimanje ne može biti prepreka za obnašanje funkcije, podsjetivši da je i sam strojar koji je izabran za gradonačelnika. Lekić je na istoj skupštini osporavao i proceduru po kojoj je Kerum zastupao Grad Split.
Pritisak na gradsku vlast nastavljen je i pred Banovinom. U svibnju 2010. predstavnici Torcide ondje su razvili transparent „KODEKS”, podsjećajući Keruma na obećanje da će dokument biti usvojen. Među njima je bio Lekić, koji je poručivao da navijači neće odustati od borbe za veliki Hajduk. Kodeksom su se tražili unaprijed određeni kriteriji za sve koji obnašaju funkcije u klubu, a njegovo je usvajanje bilo jedan od glavnih navijačkih zahtjeva još od 2007. godine. Lekićeva uloga uključivala je i konkretne pregovore o budućem ustroju kluba. S Bojanom Islamovićem predstavljao je navijače u razgovorima s predstavnicima Hajduka i Grada Splita o prijedlogu da članove Nadzornog odbora biraju navijači. Zastupali su zahtjev da se izbori odnose na sve članove tog odbora
Bio je to dio procesa koji je prethodio uspostavi navijačkog modela upravljanja. Lekić je sudjelovao i u organizacijskim promjenamatijela i da u njima mogu sudjelovati svi navijači Hajduka. unutar Torcide, uz tadašnjeg predsjednika Žana Ojdanića, poslije prvog predsjednika udruge Naš Hajduk. Izmjenama statuta Kluba navijača otvorena je mogućnost stjecanja dionica sportskih dioničkih društava. Istodobno s angažmanom za promjene u klubu, njegovo su ime pratile kontroverze zbog nacističke simbolike. Još 2007. pojavio se u crnoj majici s natpisom „Hajduk Jugend”, koji je aludirao na Hitlerjugend, omladinsku organizaciju nacističke Njemačke. Na majici je bio i orao po uzoru na nacističko obilježje, s Hajdukovim grbom umjesto svastike.
Lekić je branio natpis i simbol, govorio da Torcida naginje udesno, ali odbacivao da majica ima veze s nacizmom. Povjesničar Tvrtko Jakovina upozorio je da se takvom ikonografijom Hajduk i njegova navijačka skupina povezuju s nacizmom. Nakon javne kritike dobio je prijeteću elektroničku poruku čiji se pošiljatelj potpisao kao član „Hajduk Jugenda”. Nije utvrđeno da je Lekić bio pošiljatelj te prijetnje. Njegov povratak u prve redove javnih okupljanja posebno se vidio u studenome 2025., na prosvjedu na splitskoj Rivi nakon uhićenja muškaraca povezanih s upadom na Dane srpske kulture na Blatinama.
.