Policija je prošlog tjedna na području Hrvatske Kostajnice uhitila državljanina BiH zbog sumnje da je krijumčario ljude, a jedan od njih je izgubio život. Kako se neslužbeno doznaje, sumnjaju da je krijumčar iz BiH u čamac ukrcao migrante te pokušao prijeći ledenu Unu. Iz još nepoznatog razloga čamac se prevrnuo te su svi završili u mraku u vodi. BiH je od 2018. ključna tranzitna točka na balkanskoj ruti, s više od 179.000 registriranih migranata do kolovoza 2025. Migranti su često izloženi nasilju i iskorištavanju krijumčara. Većina migranata koristi BiH samo kao tranzitnu zemlju prema EU, s čestim dugotrajnim putovanjima iz Grčke i Turske. Uspostavljen je sustav prihvatnih centara Lipa, Blažuj, Ušivak, Borići. I dalje postoje poteškoće u institucionalnoj suradnji, a krijumčarske mreže iskorištavaju ograničenja na granicama EU-a, izlažući migrante opasnostima, pa i pogibelji, što se jučer ponovno potvrdilo. Iako je ukupni broj neregularnih migracija duž zapadnobalkanske rute u padu, krijumčarenje migranata postaje sve intenzivnije, sofisticiranije i opasnije, uz sve izraženije humanitarne posljedice. Posebnu zabrinutost izaziva rast broja kineskih državljana koji se na ovaj način pokušavaju domoći EU-a, pri čemu je BiH središnje mjesto u regionalnom kontekstu. Nakon rekordnog priljeva migranata u EU 2015., neregularni migracijski tokovi ovom rutom opadali su tijekom posljednje dvije godine, ali su i dalje znatno iznad razine zabilježene prije 2017.
Ne žele kamp u Željavi
U BiH je 2023. zabilježeno više od 160.000 prelazaka, dok je od 2024. primjetan pad, djelomično kao rezultat pojačanih napora na razbijanju krijumčarskih mreža, posebno u Srbiji. - Ipak, unatoč manjem broju evidentiranih prelazaka, krijumčarenje je postalo dominantan i intenzivniji način prelaska granica. Prethodni pokušaji "zatvaranja" zapadnobalkanske rute imali su paradoksalne učinke, a migranti koji samostalno uspiju proći cijelu rutu danas su rijetkost - naveli su iz IOM-a. - Taj udio porastao je na 37% u 2024., dok je u prvih šest mjeseci 2025. dosegnuo 50%. Što su migranti bliže EU, veća je vjerojatnost da se oslanjaju na organizirane krijumčarske skupine - kazali su iz IOM-a. Tijekom 2024. zabilježen je pad od 66% u odnosu na 2023., dok je u 2025. zabilježen dodatni pad od 41,1% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, s ukupno 28.584 dolaska u prvih deset mjeseci. Iako je od 2024. zabilježen opći pad broja neregularnih migranata iz azijskih zemalja na zapadnom Balkanu, iznimku predstavljaju državljani NR Kine. Njihov broj porastao je za 36% na godišnjoj razini, s 421 migrantom u 2024. na 527 u 2025. Prema Paktu o migracijama i azilu, koji na snagu stupa u lipnju, a donesen je na razini EU-a, nužno je izmještanje migranata u kampove na vanjske granice EU-a. Tu će se smještati migranti iz zemalja sa stopom priznavanja azila manjom od 20% i u roku od najviše 12 tjedana odlučit će se imaju li uvjete za azil ili će biti vraćeni u svoju matičnu zemlju. Prema planu MUP-a RH, jedan od takvih kampova, točnije centar za migrante, trebao bi osvanuti u kompleksu nekadašnjeg vojnog aerodroma u Željavi. Granica između Hrvatske i BiH prolazi uz same piste kojih je ukupno pet - tri u Hrvatskoj i dvije u BiH, na području Bihaća. Kompleks je uništen 1992. po povlačenju JNA koja ga je nastojala trajno onesposobiti. Otvaranje migrantskog kampa u Željavi podiglo je na noge lokalno stanovništvo koje ovaj kompleks ne želi u svojoj blizini. Vlastima poručuju da je Željava za turiste, a ne za migrante.