Velika nelikvidnost, odnosno takozvana dugovanja “svakog prema svakome”, prema nekim procjenama u BiH premašuju 20 milijardi KM, što je jedan od najvećih problema domaćeg gospodarstva, slažu se ekonomisti i gospodarstvenici.
Novca nema
Nelikvidnost bh. gospodarstva, odnosno nedostatak novca, do te mjere je izražen da se plaćanje robe i usluga uglavnom svelo na kompenzacije, koje predstavljaju samo odlaganje problema, odnosno propast, zatvaranje ili stečaj gospodarskih subjekata. Ako se uzme u obzir da je riječ o procjenama iz svibnja ove godine, zasigurno je kako je u međuvremenu nelikvidnost još više porasla. Gospodarstvenici iz BiH slažu se da je nelikvidnost najveći problem bh. gospodarstva, te da se nešto žurno mora poduzeti, jer iz godine u godinu ona raste. Uzroke nelikvidnosti vide u tome da je BiH najveći izvoznik novca, jer pretjeranim uvozom svoj novac šalje u zemlje regije i pomaže njihovom gospodarstvu. Također misle da ako bi se poštovali rokovi naplate ili Zakon o stečaju, pola tvrtki bi svoje poslovanje okončalo stečajnim ili likvidacijskim postupcima. Kao veliki problem vide i ponašanje države prema gospodarstvu, jer se lanac dugovanja na kraju završi na nekoj proračunskoj instituciji. S druge strane, dugovi se najčešće prebijaju kompenzacijama, a te kompenzacije stimuliraju sivu ekonomiju, jer se ne zna kako se ta dugovanja prebijaju. Koliki problem predstavlja nelikvidnost bh. gospodarstva govori i podatak da preko 27.000 tvrtki u BiH ima blokiran račun, a mnoge su primorane, zbog održavanja tekuće likvidnosti, podići kredite po nepovoljnim kamatnim stopama. Prema mišljenju pojedinih ekonomskih stručnjaka jedan od krivaca za nelikvidnost je i država, koja kao najveći potrošač duguje ogromnu količinu novca, a gospodarstvo nema mogućnosti da ga naplati, jer sudski sporovi traju po nekoliko godina.
Udar na mala poduzeća
I dok bh. gospodarstvenici ističu da je dio rješenja problema nelikvidnosti u bankama koje imaju veliku količinu novca, ali ne žele ga osloboditi, bankari ističu da je to kompleksniji problem i da ubrizgavanje novca nikako ne može biti rješenje. Što više, ukoliko bi se na taj način pokušao riješiti problem, isti bi bio samo saniran, a nakon izvjesnog vremena bi eskalirao u dosta većem iznosu.