Orašje

400 operacija godišnje

400 operacija godišnje
29.05.2012.
u 10:46
U očekivanju su preseljenja u novosagrađeni dio bolnice s dvije operacijske dvorane
Pogledaj originalni članak

Kirurški odjel Županijske bolnice Orašje, kao i ukupni potencijali Županijske bolnice u Orašju spašavaju ono najvrednije - ljudski život. Činili su to nebrojeno puta u improviziranim prostorima ratne bolnice unutar franjevačkog samostana u Tolisi, a danas u modernoj Županijskoj bolnici u Orašju.

Nove kirurške dvorane

Istina, i danas operiraju u starom bloku bolnice, no, kažu nam, u očekivanju su preseljenja u novosagrađeni dio bolnice s dvije nove kirurške dvorane i krevetima intenzivne njege. U novom dijelu bolnice na drugom katu je već u funkciji Kirurški odjel s 24 kreveta. Sudjelovali smo promatranjem i bešumnim bilježenjem fotoaparata jedne od oko 400 operacija koje godišnje obavi mali kirurški tim Županijske bolnice u Orašju. Operacijska dvorana skromna je, no tim kirurga, te ostalo prateće medicinsko osoblje, obavljalo je svoj dio posla u zamjetno uvježbanom ritmu. Opravdavaju time svoje postojanje, građanima pružaju zdravstvenu sigurnost jer imaju ustanovu u kojoj mogu rješavati svoje zdravstvene tegobe zbog kojih su prije rata morali ići u Brčko, Tuzlu, Vinkovce i zbog najmanje ozljede gdje je trebao kirurški zahvat. Nakon višesatne operacije razgovarali smo s prim. dr. Ćazimom Kraljušićem, voditeljem Odjela kirurgije, specijalistom kirurgije i liječnikom s najviše operacija “u rukama“.

Nerado govori o toj statistici jer smatra sve je u timskom radu u maloj bolnici jer mali broj liječnika ili operira ili asistira pa statistika nije pravo ogledalo. - Za ovih 13 godina koliko radim kao specijalist kirurgije smatram da naš kirurški odjel pokriva širok dijapazon operacija i radi već rutinski a statistika je neumoljiva. Obavimo između 350 i 400 operacija. Taj je broj i veći jer mnoge manje zahvate radimo ambulantno, dok u većim centrima to ubrajaju u operativne zahvate koje odrađuju u dvoranama. Definitivno radimo zahvate koji pripadaju puno većim centrima i ne možemo ih se postidjeti, međutim, to ne znači da radimo sve ono što rade i u velim klinikama. Kada vidimo izvjesnu komplikaciju, a mi je ne možemo na adekvatan način razriješiti, radije nećemo pristupiti zahvatu, pa se dogovaramo s kolegama u Vinkovcima, Tuzli, Brodu i tamo ih upućujemo. No zamjetno je da u odnosu na početke sada je daleko manji broj takvih upućivanja, tvrdi dr. Kraljušić. Kroz razgovor sa dr. Kraljušićem doznajemo o nekim specifikumima posavskog područja. -Da nikako ne izlazim iz bolnice, po ozljedama sa kojima dolaze u bolnici, znao bih kazati koje je vani godišnje doba, kada je proljeće, kada se peče rakija ili krenu kolinja. Kada krenu proljetni radovi krenu i opekline jer se pali trava, česte su ozljede na kosilici ili pri oranju, ozljede na radu na kombajnima, a pri svinjokoljama česte su posjekline jer prsti se nađu u strojevima za mljevenje mesa i sl. Završili smo razgovor s dr. Kraljušićem u isto vrijeme kada je uslijedio novi poziv za žurnu intervenciju, a onda se svaki drugi razgovor prekida. U malom kirurškom timu uz dr. Kraljušića okupit će se ponovno i kirurzi dr. Mato Hrskanović i dr. Fadil Pitić (od iduće godine i dr. Anđelko Živković), dr.Ahmet Hamamdžić anesteziolog i dr. Anto Cvijetić, te ostalo medicinsko osoblje. Svi s istom zadaćom - spasiti ljudski život.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.