Amerika i Europska unija nemaju niti su ikad imali zajednički stav o rješavanju krize u BiH. Kako nisu dijelili zajedničko mišljenje o okončanju krvavog sukoba u BiH, isto tako u novije vrijeme nisu imali zajednički stav o razrješenju ustavne i političke krize koja ovu državu trese već 15 godina.

SAD i EU različito u BiH

Da je ovakav zaključak unatoč deklarativnim diplomatskim izjavama “o zajedničkoj politici SAD-a i EU-a prema BiH” istinit, dokazuju najnoviji tajni dokumenti američkog State Departmenta, koji su objavljeni na internetskom portalu Wikileaks. Prvi sukobi između Europe i SAD-a, što se vidi iz tajne dokumentacije, na površinu izlaze već 1994. godine kad su velike europske vojne sile, članice NATO-a poput Francuske i Velike Britanije, bile protiv vojne intervencije NATO-vih snaga u BiH. Nakon snažnog pritiska tadašnje administracije predsjednika Billa Clintona, europske sile nerado prihvaćaju vojnu intervenciju. SAD i EU zajednički stav nisu imali ni u bližoj povijesti, što se ogleda u različitim stavovima kad je u pitanju snažnija angažiranost Turske, kao političkog medijatora u otopljavanju odnosa BiH i njezinih susjeda, ponajprije Srbije. U jednom od tajnih dokumenata spominje se razgovor koji je 25. veljače ove godine obavljen između veleposlanika SAD-a Jamesa Jeffreya, pomoćnika državnog tajnika Williama Burnsa te zamjenika podtajnika Tina Kaidanowa i podtajnika u Ministarstvu vanjskih poslova Turske Feriduna Sinirlioglua. Pred američkim službenicima Sinirlioglu je iznio odlučnost Turske da se odupre naporima EU-a o isključenju njezina političkog utjecaja na Balkanu, s naglaskom na Bosnu i Hercegovinu, čemu se Europska unija odlučno protivila. On je američkim diplomatima kazao da je zbližavanje između BiH i Srbije neizravan diplomatski cilj Turske za regiju.

“U tom cilju”, kazao je Sinirlioglu, “uspjeli smo uvjeriti Harisa Silajdžića, koji je bio u Ankari, da prekine govoriti o srpskom genocidu.”

O novinarskim sumnjama da je BiH primljena u nestalno članstvo NATO-a uz pomoć turskih i američkih diplomata, svjedoči i dokument na kojem piše da su se ove dvije države “složile da se ne slažu” o Akcijskom planu za članstvo BiH (MAP) u NATO savezu, s tim da su Sjedinjene Države iskazale poštovanje prema turskom sudjelovanju na Balkanu.

Sukob oko Turske i OHR-a

Treće razmimoilaženje SAD-a i EU-a kad je u pitanju BiH dogodilo se u studenom prošle godine, kad je Francuska tražila hitno zatvaranje OHR-a, prije nego što se riješi pitanje državne imovine. Pomoćnik američkog državnog tajnika Philip H. Gordon sastao se u rujnu prošle godine (uoči pregovora u Butmiru) u Parizu s kreatorima francuske politike, uključujući savjetnika za diplomaciju u Elizejskoj palači Jean-Davida Levitta. Razgovori su bili fokusirani na Rusiju, nadolazeća zbivanja na Balkanu (BiH, Hrvatska, Makedonija i Kosovo), izbore u Njemačkoj i Afganistanu, pristupanje Turske EU-u, proširenju NATO-a. Levitte je primijetio da je od pet glavnih uvjeta za prijenos vlasti u BiH s OHR-a na posebnog predstavnika EU-a, jedino neispunjeno ostalo pitanje podjele državne imovine. Zaključeno je da taj zadnji uvjet ne bi trebao “blokirati sav napredak, pogotovo jer OHR više nije učinkovit”. Kako se navodi u dokumentu, Francuska je željela vidjeti prijenos ovlasti na novi tim Europske unije u studenome, kao i približavanje Europi kako bi se potaknuli Bošnjaci da nastave s napretkom u potrebnim reformama. Gordon se složio da sustav ne funkcionira dobro, ali je istaknuo da će međunarodna zajednica izgubiti kredibilitet ako poduzme korake prije ispunjavanja svih potrebnih preduvjeta.

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’