štiti ga SAD

Valentin Inzko bit će doživotni visoki predstavnik!?

22.01.2018.
u 07:43

Austrijski diplomata Valentin Inzko koji je od davne 2009. visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH tu će dužnost, vrlo izvjesno, obavljati do kraja života, kazao je Hrvatskom Medijskom Servisu jedan strani diplomta, koji je zamolio da mu se ne navodi ime.

Premda iz OHR-a ističu kako je za zatvaranje Ureda visokog predstavnika potrebno ispuniti uvijete definirane kao Platforma 5+2, koji su koncipirani na sjednici Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) u veljači 2008. godine, u vrijeme “vladavine” Miroslava Lajčaka u sarajevskoj “bijeloj kući”, sugovornik HMS-a, kaže kako su ti uvijeti koncipirani tako da vječno može postojati ocjena kako oni još nisu ispunjeni.

Jedno je pitanje zatvaranje OHR-a, a drugo zbog čega je Inzko tako dugo na dužnosti visokog predstavnika u BiH, punih 9 godina, znatno duže nego bilo koji drugi visoki predstavnik, i zašto ga se ne smjenjuje. Tim prije što je on samo jednom intervenirao, koristeći tzv. “Bonske ovlasti” i to, na štetu stabilnosti BiH, kada je amenovao protuustavnu i protuzakonito formiranu vlast u Federaciji BiH, bez predstavnika Hrvata.

Američki istrument i rusuki veto

– Inzko je američki čovjek. SAD preko njega imaju istrument kojim mogu, ako i kada žele intervenirati u BiH pod krinkom međunarodne zajednice i uz opravdanje da je ugružen Daytonski mirovni sporazum, kaže diplomatski izvor HMS. Kako se visokog predstavnika predlaže Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC), a potvrđuje, odnosno imenuje, Vijeće sigurnosti UN-a, SAD se, s pravom, boje da nakon smjene Inzka ne bi mogao biti imenovan novi čovjek na tu dužnost, budući se Rusija zalaže za zatvaranje OHR-a i stavila bi veto na izbor Inzkova nasljednika.

Time bi, pojašanjava izvor HMS-a, Amerika izgubila stvarnu i efektivnu polugu vlasti u BiH, koje se ne žele odreći. Zato je, vrlo izvjesno da će Inzko, kojem je sada 69 godina, na dužnosti visokog predstavnika ostati do kraja života.

Godišnja zarada 300 tisuća eura

Postojeće okolnosti Inzku u potpunosti odgovaraju s obzirom na to da je njegova mjesečna plaća poput plaća  američkog predsjednika, 25.000 eura i da godišnje po tom osnovu zaradi 300 tisuća eura, ne radeći gotovo ništa. Budući je na dužnosti već devet godina Inzko je do sada zaradio 2,7 milijuna eura, ili blizu 5, 5 milijuna maraka.

Podsjetimo, Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira 2008. definirao je pet uvijeta i 2 cilja za zatvaranje OHR-a. Kada je riječ o uvjetima, to su prihvatljiva raspodjela državne i vojne imovine, konačna odluka za Brčko, fiskalna održivost i zaživljavanje vladavine prava.

Pet uvijeta i dva cilja

Kada je riječ o dva cilja, to su potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, što je BiH i učinila, te pozitivna procjena poštivanja Daytonskog sporazuma.

Neki od spomenutih ciljeva i uvjeta definirani su tako da njihovo ostvarenje ovisi od procjene visokog predstavnika. Inzko, to koristi, pa redovito u svojim izvješćima Vijeću sigurnosti UN-u mavodi kako je primjerice u području vladavine prava ostvaren “slab, ali nedovoljan napredak”, ili da je “Daytonski sporazum i dalje ugrožen”, za što uvijek može naći dokaze. Dovoljno je da spomene prijetnje otcjepljenjem RS, kaže izvor HMS-a, ili, dodaje, “još uvijek veliki politički utjecaj na pravosuđe” kao dokaz da vladavina prava još nije zaživjela. Ili pak, sveprisutnu i raširenu korupciju.

Mandat visokog predstavnika

Mandat visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH preciziran je u Aneksu 10 Daytonskog mirovnog sporazuma, u kojem se visoki predstavnik proglašava konačnim autoritetom u zemlji za tumačenje civilnog dijela mirovnog ugovora. Vijeće za implementaciju mira (PIC), koje čini grupa od 55 zemalja i međunarodnih organizacija koje sponzoriraju i vode proces implementacije mira, kasnije je dalje razradilo njegov mandat, kroz tzv. “Bonske ovlasti”.

Visokog predstavnika predlaže Upravni odbor PIC-a, a imenovanje potvrđuje Vijeće sigurnosti UN-a.

Smjenjivali političare, nametali zakone, mjenjali “Dayton”

Visoki predstavnici u prošlosti su, koristeći odredbu “vrhovnog autoriteta” u “tumačenju civilnog aspekta Daytonskom sporazuma”, smjenjivali izabrane dužnosnike koji im nisu bili po volji, suspendirali i nametali zakone, te amandmanskim intervencijama u daytonski Ustav i Izborni zakon, značajno izmjenili Daytonski mirovni sporazum, uglavnom na šetu Hrvata i Srba, centralizirajući BiH i u slučaju Hrvata slabeći mehanizme njihove konstitutivnosti, što je potvrđeno i presudom Ustavnog suda BiH, po apelaciji Bože Ljubića.

Zloglasni Petritsch

To pravno nasilje naročito intenzivno provodili su Wolfgang Petritsch, kojeg će se pamtiti po uništavanju Hercegovačke banke, i nametanje izbornih i ustavnih amandana koje su omogućile majorizaciju Hrvata, uspostavom SDP-ove vlasti, bez legitimnih hrvatskih predstavnika, u dva mandatna razdoblja poznate kao “Alijansa” i “Platfoma”

U posljednjih 7 godina OHR ne nameće zakonska i ustavna riješenja, niti smjenjuje političare. Posljednja intervencija visokog predstavnika dogodila se u ožujku 2011. kada je Valentin Inzko suspendirao odluku Središnjeg izbornog povjerenstva BiH da je tadašnja vlast u Federaciji BiH, -formirana bez stranaka(dva HDZ-a), koje su na izborima dobile 90 postotnu podršku hrvatskih birača -uspostavljena nezakonito.

Tko su bili šefovi OHR-a od 1995.?

Inače, prvi visoki predstavnik u BiH bio je Carl Bildt (prosinac 1995. – lipanj 1997.), bivši premijer Švedske i specijalni pregovarač Europske unije u pregovorima o okončanju rata u Bosni i Hercegovini. Naslijedio ga je Carlos Westendorp (lipanj 1997. – srpanj 1999.), bivši državni tajnik za europske poslove i ministar vanjskih poslova Španjolske. Tri godine na dužnosti šefa OHR-a bio je Wolfgang Petritsch (kolovoz 1999. – svibanj 2002. godine), bivši glavni pregovarač Europske unije u mirovnim pregovorima o Kosovu u Rambouillet-u. Nakon njega na čelo OHR-a došao je Paddy Ashdown (lipanj 2002. – siječanj 2006.), britanski političar koji je bio vođa liberalnih demokrata od 1988. do 1999. Njegov nasljednik Christian Schwarz-Schilling (siječanj 2006. – lipanj 2007.) na dužnosti visokog predstavnika zadržao se samo godinu i pol dana, a Miroslav Lajčák (lipanj 2007. – ožujak 2009.) nepunih 2 godine, dok Valentin Inzko (ožujak 2009. – sad) sljedeće godine slavi desetu obljetnicu “stolovanja” u BiH.

Tko je Valentin Inzko?

Valentin Inzko rođen je Klagenfurtu, 22. svibnja 1949. Austrijski političar slovenskog podrijetla, od 13. ožujka 2009. visoki je predstavnik za Bosnu i Hercegovinu.

Rodio se u slovenskoj obitelji u Celovcu. Njegov otac Valentin Inzko stariji bio je poznati kulturni i politički predstavnik slovenske manjine u austrijskoj Koruškoj. Završio je slovensko-njemačku dvojezičnu osnovnu školu u Svečama (Suetschach) u općini Bistrica v Rožu (Feistritz im Rosental) u Koruškoj. Gimnaziju na slovenskom završio je 1967. godine u Celovcu, a od tad do 1972. studira pravo i filologiju na Sveučilištu u Grazu. Iste godine promovira svoj doktorat, a do 1974. pohađa Diplomatsku akademiju u Beču.

Godine 1974. počeo je raditi u austrijskom ministarstvu vanjskih poslova. Od 1974, do 1978. biva šefom ureda UNDP u Ulaan Baataru u Mongoliji i u Šri Lanku, u okviru austrijske misije pri Ujedinjenim narodima. Radio u Minstarstvu vanjskih poslova Austrije za srednju, istočnu i južnu Europu. Od 1982. do 1986. je kulturni ataše Austrije za Jugoslaviju u Beogradu. 1992. godine bio je vođa misije OSSE za Sandžak. Od 1990. do 1996. je savjetnik za kulturu u austrijskom veleposlanstvu u Pragu.

Prvi je veleposlanik Austrije u Bosni i Hercegovini u vremenu od 1996. do 1999. Nakon toga radi ponovno u austrijskom ministarstvu vanjskih poslova, sve do 2005., od kada je veleposlanik Austrije u Sloveniji. Govori slovenski, ruski i hrvatski jezik.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije