Oporba u RS-u nedavno je pozvala premijerku Željku Cvijanović da podnese ostavku tvrdeći da ju je afera "papak" s navodima o autentičnoj njezinoj snimci glasa ozbiljno kompromitirala. Premijerka je, pak, takve navode ocijenila igrokazom ističući da je oporba potrošena i nema načina narušiti vladajuću većinu. U intevju za Večernji list govori o stanju u RS-u, optužbama, planovima...
* Predsjednice, je li vlast stabilna u RS-u i jeste li u stanju realizirati projekte i programe koje planirate?
Apsolutno stabilna i tako je od uspostavljanja parlamentarne većine i formiranja Vlade RS nakon prošlogodišnjih izbora. Nažalost, svi smo u regiji opterećeni složenom ekonomsko-financijskom situacijom, ali, usprkos teškim vremenima, Vlada RS uspijeva realizirati planirane projekte i aktivnosti. To, naravno, ne ide uvijek željenom dinamikom, ali bitno je da nismo odustali ni od jednog značajnijeg projekta, niti smo smanjivali prava i davanja iz proračuna. Što se tiče političkih prilika, smatram da smo i tu u prednosti u odnosu na drugi entitet ili BiH jer vlast RS-a počiva na jasnoj parlamentarnoj koalicijskoj većini, testiranoj u prethodna dva mandata, što jamči stabilnost institucija. Oporba je u jednom razdoblju nametala tezu kako su navodno blizu da preuzmu većinu u Parlamentu, ali, dogodilo se zapravo suprotno jer se počelo osipati i ono čime su ranije raspolagali.
* Budući da se ne očekuje nastavak potpore MMF-a, hoćete li uspjeti ispuniti sve obveze do kraja godine?
Nastojat ćemo. Vidite, tranše MMF-a ne dobivamo skoro godinu dana jer su izostale one koje smo trebali povući krajem prošle godine i one nakon toga pa smo opet živjeli, isplaćivali plaće, mirovine, izvršavali tekuće obveze, servisirali dug i po pravilu, više vraćali duga nego što smo se zaduživali. Izostanak sredstava od MMF-a je otežao izvršenje obveza, i problema jeste bilo, ali smo funkcionirali.
Također, sjećam se i nekih boljih vremena kada nije bilo krize, a opet je i tada dio obveza za prethodnu godinu isplaćivan u idućoj. U svakom slučaju, Vlada RS će učiniti sve da proračunski korisnici ne trpe veće posljedice zbog izostanka sredstava MMF-a.
* Sindikati u RS-u su rezervirani oko izmjena Zakona o radu. Očekujete li potporu partnera u Skupštini za izglasavanje izmjena ovoga zakona i kako komentirate tvrdnje sindikata da se izmjenama zakona bitno slabe njihove pozicije?
Zakon o radu je sastavni dio Reformske agende koju su usvojile sve razine vlasti i gotovo sve političke stranke jer je svaka od njih u vladajućem bloku na nekoj od razina vlasti. Po toj logici trebale bi sve te stranke podržati izmjene zakona, ali ne očekujem da će, na primjer, SDS i PDP-NDP, iako su zdušno podržali Reformsku agendu u Vijeću ministara, podržati taj zakon i u Narodnoj skupštini RS. Točno je da se Sindikat u RS protivi donošenju novog Zakona o radu, što je bio slučaj i sa svim sindikatima u zemljama regije. Umjesto što se špekulira o nekim navodno pogubnim rješenjima u zakonu, a da ih nitko nije ni vidio, bilo bi korisnije da Sindikat, poslodavci i Vlada u partnerstvu i govoreći konkretnim jezikom, rade na traženju rješenja koja će biti dobra, ali i realna i održiva. Jednostavno, mislim da je odbijanje razgovora propuštanje prilike da se do takvih rješenja i dođe. Nikome nije namjera slabiti pozicije radnika, već uvažiti realnost u kojoj funkcioniramo, i da se utvrde prioriteti, a smatram da to prvenstveno znači: imati radno mjesto i dobiti zarađenu plaću na koju se plaćaju porezi i doprinosi. Vlada RS još nije utvrdila dinamiku donošenja tog zakona, iako smo nekoliko puta analizirali postojeće odredbe i uspoređivali ih sa zakonskim rješenjima zemalja u okruženju, tako da je potpuno otvoren prostor za razgovor sa socijalnim partnerima, ali i za jednu širu raspravu.
* Puno je bilo mistificiranja oko susreta u Banji Vrućici. Što su premijeri dogovorili i trebaju li se očekivati drastične mjere poput rezanja plaća, prava?
To je bio radni sastanak gdje se detaljno radilo na tekstu Reformske agende. Kako nije bio najavljen medijima, pojavile su se razne špekulacije, a nismo ga najavili jer smo znali da će trajati satima i da će riješiti samo dio otvorenih pitanja jer je planirano da se nekim temama bavimo tek u idućim danima. U biti, nikakve drastične mjere nisu dogovarane, čak ni spominjane. Osim teksta agende, mi smo tada detaljno analizirali i stanje u pojedinim oblastima i legislativi u dva entiteta i analizirali što se može harmonizirati kako u pogledu uvjeta poslovanja ne bismo bili jedni drugima konkurencija.
* Zašto je predsjednik Dodik nedavno upozorio kako europska agenda ima bitnih manjkavosti poput izostanka fiskalnih i monetarnih mjera?
Zato što je težište agende stavljeno na aktivnosti entiteta, a izostale su brojne mjere koje mogu provesti institucije BiH i time dati doprinos gospodarskom životu. Pored izostanka fiskalnih mjera koje je naveo predsjednik Dodik, tamo nema ničega o zaštiti domaće proizvodnje, niti mjera štednje koje bi reducirale luksuz i ležerno trošenje novca zajedničkih institucija BiH. Ovako djeluje da te institucije na razini BiH žive na nekom posebnom planetu, a entitetima je dopala ova koju je zahvatila globalna kriza. Ako su u tekstu agende, koja je, označena uvjetom za kretanje k EU, obveze entiteta dominantne, a razine BiH minimalne, možda je to konačno i potvrda da su za kretanje k EU ustvari najrelevantniji entiteti? Bilo kako bilo, Vlada RS je agendu prihvatila onda kad je ona odrazila rješenja koja se nalaze u Ekonomskoj politici RS za 2015. godinu, tako da su te aktivnosti svakako planirane, a kako se agenda vezuje i uz europski put, onda tim bolje.
* Jesu li onda opravdani zahtjevi za povećanje PDV-a i drugih mjera kako bi se dobila nedostajuća sredstva?
Jedino u BiH nikako nije došlo do povećanja stope PDV-a, dok su to činile sve zemlje u okruženju, kao i zemlje EU tijekom prethodnih godina. Neke su to činile i više puta od početka ekonomske krize, očito da bi time nadomjestile nedostajuća sredstva, koristeći to kao jednu od mjera fiskalne konsolidacije. Opredjeljenje Vlade RS je da imamo diferenciranu stopu, pri čemu bi se niža stopa primjenjivala na osnovne prehrambene proizvode, dječju hranu i odjeću, lijekove. S tim se ne slaže MMF koji smatra da treba zadržati jedinstvenu stopu, a u okviru praćenja realizacije Reformske agende izvršiti i procjenu u vezi s eventualnim povećanjem PDV-a, kazala je Cvijanović za Večernji list.
* Jeste li optimistični da bi BiH mogla skoro podnijeti zahtjev za članstvo u EU?
Ne volim nagađanja. Bilo bi dobro da se za to što prije steknu preduvjeti znajući da tek iza toga slijede teže dionice puta - dobivanje statusa kandidata za koje se veže pitanje Sejdić - Finci, potom dobivanje datuma za pregovore, što, opet može dugo trajati, a tek onda kroz pregovore dolazi najteži dio puta.
Ali ako ova migrantska kriza postane još masovnija, a EU ne uspije u kratkom roku definirati konkretan i jedinstven stav po tom pitanju, teško mi je vjerovati da će se EU baviti našim zahtjevom, osim ako to ne bude potrebno kao pozitivan signal u moru političkih, ekonomskih, socijalnih i sigurnosnih problema koje val migranata i izbjeglica nosi sa sobom. Ne kažem da će se umanjiti angažman EU prema nama, ali on je još uvijek na jedan sasvim poseban način usmjeren na prostor Balkana pri čemu se kroz europski put ovih zemalja još uvijek više nastoji u njima spriječiti neki potencijalno loš scenarij, nego što se realno vodi k članstvu u EU.
* Hoće li vlasti RS-a održati referendum o pravosuđu BiH?
Narodna skupština RS je donijela odluku o održavanju referenduma, a u međuvremenu su otvorena vrata za intenzivniju raspravu u okviru strukturalnog dijaloga koji realno, ako za tim postoji želja svih, može proizvesti dobra rješenja.
Što se tiče građana RS, opći je stav da su Sud i Tužiteljstvo BiH u dužnosti bošnjačke politike i kažnjavanja srpskog naroda i da te pravosudne institucije stvaraju pravnu nesigurnost, umjesto da daju pravnu sigurnost, kao i da se izbor nositelja pravosudnih dužnosti vrši u zatvorenom i netransparentnom sustavu. Ako skoro polovina građana BiH ima takav stav prema njenim pravosudnim institucijama, onda se valjda tu nešto treba poduzeti. To što im se govori kako se nemaju pravo o tome izjašnjavati jer je to suprotno ovim ili onim principima, neće umanjiti njihovu želju za referendumom, niti će utjecati da oni promijene svoje mišljenje o tim institucijama. Znači, problem je mnogo veći pa mu se ozbiljnije treba i prići.
* Ali, visoki predstavnik Valentin Inzko je zaprijetio korištenjem bonskih ovlasti, a bošnjački član Predsjedništva BiH tvrdi da bi referendum mogao izazvati međunacionalne sukobe?
I, recimo, dogodi se to čime prijeti visoki predstavnik. Gdje smo onda? Hoćemo li se nakon toga probuditi u jednoj novoj BiH koja grabi ubrzanim koracima prema EU i u kojoj su građani RS naprasno prestali o tim pravosudnim institucijama misliti ono što su mislili prije referenduma? O čemu, ustvari, pričamo? A, što se tiče izjava o tome da bi referendum mogao izazvati međunacionalne sukobe, ne znam što se vrzma po glavi bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, ali u našim glavama, za razliku od nekih, ne zvecka nikakvo oružje.
* Što je s pitanjem reforme mirovinskog sustava, trebaju li strahovati za visinu svojih sada ionako niskih primanja?
MMF je naveo da RS treba nastaviti s reformom mirovinskog sustava, a da FBiH treba ući u reformu koju je RS izvršio prije nekoliko godina. Redovitost mirovina u RS nije bila ugrožena ni tijekom svih ovih godina krize, a uspjeli smo, kroz nekoliko koraka, u prethodne dvije godine ukupno povećati mirovine za više od 11%. Sve to, naravno, nije dovoljno, ali smo pokazali spremnost raditi na poboljšanju materijalnog statusa najstarijeg stanovništva. S reformom će se ići dalje, a paralelno se mora jačati gospodarstvo, ali i rad kontrolnih organa kako bi se poboljšala naplata doprinosa i suzbijala siva ekonomija, a predviđena je i reorganizacija Fonda MIO i prelazak na rizničku isplatu mirovina. U svakom slučaju, smanjenje mirovina nije opcija, a redovitost isplate će se osigurati.
* Kako komentirate činjenicu da su konačno bošnjačke stranke u Vijeću ministara i federalnoj Vladi prihvatile mehanizam koordinacije u onoj formi kakvog ga je prije dvije godine prihvatila Vlada RS-a?
Nažalost, izgubljeno je dosta vremena. Jedino razumno rješenje je da svaka razina vlasti provodi europske obveze u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima, a mehanizmom koordinacije se osigurava da kretanje BiH, kao složene države, k EU bude organizirano i plansko, i da počiva na dogovoru i redu, a ne na preglasavanju i neredu. Ne znam zašto u FBiH vlada tolika histerija oko uloge županija u procesu europskih integracija kad je njihova nadležnost u pojedinim pitanjima evidentna, negdje imaju isključivu nadležnost, a negdje podijeljenu s FBiH. Ali, isto tako je potpuno besmislena i priča koju su plasirali neki političari iz RS, koji su na vlasti na razini BiH, tvrdeći da se priznavanjem pozicije županija u mehanizmu koordinacije, navodno razina entiteta svodi na razinu županija, odnosno urušava pozicija RS. To je potpuna glupost jer se obveze iz procesi integriranja jednostavno alociraju razini vlasti koji ih je po Ustavu nadležan provesti, i tu nitko nikoga niti može svoditi na ovu ili onu razinu, niti može nešto uzurpirati. Neki, opet, kažu kako ovakav mehanizam koordinacije daje mogućnost da svatko nešto blokira, ali ne vide da se njime kroz različite formacije političkog ili operativno-tehničkog karaktera upravo potiče komunikacija i dogovaranje različitih razina vlasti, a time i prohodnost rješenja. Izgleda da svatko vidi ono što želi, i tu nema pomoći, kazala je Cvijanović za Večernji list.
