Sveučilišna klinička bolnica Mostar uvela je novu uslugu na Klinici za dječje bolesti, a riječ je o primjeni opservacijskog protokola „ADOS”. Stručnjaci ističu kako ADOS predstavlja „zlatni standard” u postupku dijagnostike poremećaja iz spektra autizma.
Sveučilišna klinička bolnica Mostar je tako postala prva ustanova u Federaciji BiH koja koristeći ADOS metodu dijagnosticira poremećaje iz spektra autizma. Na osnovu toga testa liječnici mogu točno kazati radi li se o autizmu ili, pak, poremećajima socijalne komunikacije, javlja Federalna.
Liječnica Mladenka Vukojević ističe kako ta metoda može pokazati rane simptome autističnog spektra već od 12. djetetova mjeseca.
„Zbog neuroplastičnosti mozga - što se prije počne, veća je simptogeneza u ranim stadijima života i zbog toga je jako važno da se dobije pravilna dijagnoza i onda mi usmjeravamo dijete, ovisno u terapijske tehnike“, objašnjava dr. Mladenka Vukojević, defektologinja u Klinici za dječje bolesti SKB Mostar.
ADOS omogućava standardiziranu procjenu komunikacijskih vještina, interakcije, igre i općeg ponašanja, te strukturirano kodiranje djeteta. Protokol se primjenjuje za djecu sa svim neurorazvojnim poremećajima, kao što su intelektualna onesposobljenost, poremećaji u ponašanju, pamćenje u učenju, poremećaj pozornosti i hiperaktivnost, autizam, nerazvijen govor i slično. Rana dijagnostika je ključna - poručuju iz Centra Los Rosales, u kojem brinu o djeci s poremećajima iz autističnog spektra.
„Znate, roditelji i danas lutaju, ne znaju koja je poteškoća kod njihovog djeteta. Naravno, kad postavimo dijagnozu, kada se ustanovi koju poteškoću dijete ima - onda znamo koja je podrška potrebna toj djeci“, kaže Mirna Mezit, direktorica Centra Los Rosales Mostar.
U Centru za ranu razvojnu podršku ističu da im se obično javljaju roditelji djece koja imaju 5 godina i više, a koja nikada nisu bila uključena u sustav niti su imala ranu intervenciju. Stoga je iznimno važno pomoć potražiti u ranoj dobi djeteta.
„A to je uključivanje u socijalne interakcije, poticanje socijalne interakcije, komunikacije, sprečavanje nepoželjnih ponašanja, jačanje teorije uma i združene pažnje, simboličke igre i što više socijalizacije za takvo dijete“, Tatjana Peić-Planinić, direktorica Centra za ranu razvojnu podršku.
Godišnji broj pregleda i tretmana djece s neurorizičnim poremećajima na Klinici za dječje bolesti SKB Mostar je oko tisuću, no realne su potrebe, nažalost, znatno veće.
