Biološka dob možda nije jedina brojka koju treba uzeti u obzir kada se radi o predviđanju dugovječnosti - uzmite u obzir i 'dob srca', upozoravaju stručnjaci. Takozvana dob srca odražava rizik od kardiovaskularnih bolesti osobe na temelju različitih čimbenika rizika kao što su krvni tlak, razina kolesterola, pušenje i stanja poput dijabetesa, piše Daily Mail.
Liječnici kažu da bi ljudi trebali težiti dobi srca mlađoj od njihove biološke dobi, čak i samo godinu dana, kako bi imali najbolje šanse za zdrav, dug život. Međutim, prosječni odrasli čovjek ima srce koje je oko sedam godina starije od njega, prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti.
Koncept 'starosti srca' razvili su znanstvenici koji stoje iza Framingham Heart Study, koja je pratila više od 575.000 stanovnika predgrađa Bostona gotovo sedam desetljeća, analizirajući faktore rizika za srčane bolesti. Na starost srca barem djelomično utječu težina, povijest pušenja i drugi promjenjivi čimbenici rizika, što znači da se visoka dob može promijeniti.
Kardiolog dr. Seth Jacobson sa Sveučilišta Rochester rekao je: 'To je prikaz vašeg 10-godišnjeg rizika od kardiovaskularnih bolesti. Kada se prevede u dob, to nam omogućuje da vidimo kako naša obiteljska povijest i osobni izbori utječu na naše srce'.
Dostupno je mnoštvo online kalkulatora koji pomažu ljudima od 30 i više godina da bolje razumiju svoje kardiovaskularno zdravlje. Svi traže od korisnika da unesu svoju dob, težinu i visinu kako bi izračunali indeks tjelesne mase. Također zahtijevaju od korisnika da zna svoj sistolički krvni tlak, koji se često pojavljuje iznad drugog nižeg broja, predstavljajući dijastolički krvni tlak.
Kalkulator također pita ima li korisnik dijabetes tipa 2, što je značajan faktor rizika za srčane bolesti. Zapravo, dijabetičari tipa 2 imaju dva do četiri puta veću vjerojatnost da će razviti kardiovaskularne bolesti. Također zahtijeva da korisnik zna svoju razinu ukupnog i HDL kolesterola. HDL, ili kolesterol lipoproteina visoke gustoće, često se naziva 'dobrom' vrstom kolesterola jer nosi masnu tvar koja može ograničiti protok krvi natrag u jetru, koja uklanja kolesterol.
Tri od četiri osobe imaju srčanu dob koja premašuje njihovu stvarnu dob, prema centrima za kontrolu i prevenciju bolesti, što sugerira da bi velika većina odraslih mogla činiti više kako bi smanjila rizik od srčanog i moždanog udara. Bolesti srca glavni su ubojica, čineći oko 20 posto smrtnih slučajeva u 2021. godini, posljednjoj godini za koju su dostupni podaci.
Dr. Joseph Wu, predsjednik Američke udruge za srce i ravnatelj Stanfordskog kardiovaskularnog instituta, rekao je: 'Srčana bolest, uz moždani udar, koji je peti vodeći uzrok smrti, odnosi više života u SAD-u nego svi oblici raka i kroničnih kombinacija bolesti donjeg dišnog sustava, na temelju najnovijih dostupnih podataka. Dakle, rezultati ove ankete, otkriće da većina ljudi ne zna značajan utjecaj srčanih bolesti, obeshrabruju i čak pomalo zastrašuju'.
Znakovi starenja srca uključuju bolove u prsima tijekom vježbanja, umor, otežano disanje i ošamućenost. Promjena visoke starosti srca počinje promjenom nezdravih životnih navika. Ako pušite, liječnici savjetuju da prestanete. Vježbanje od najmanje 150 minuta tjedno može smanjiti krvni tlak, poboljšati kolesterol i pomoći u održavanju zdrave težine.
Kardiolozi također preporučuju snižavanje kolesterola, posebno LDL kolesterola, smanjenjem unosa trans i zasićenih masnoća iz hrane poput crvenog mesa, unosom puno vlakana i odabirom biljnih ulja poput uljane repice, suncokreta, šafranike i drugih umjesto maslaca ili masti.
