Slučaj korištenja strelišta u vojarni "Miralem Jugo" Oružanih snaga BiH kod Mostara, a napose jedan incident koji se dogodio sredinom veljače, privukao je pozornost svih policijskih i sigurnosnih agencija u Bosni i Hercegovini s obzirom na to da su iz pištolja pucale osobe iz vehabijskih krugova, čak i maloljetnici, doznaje se iz izvora bliskih istrazi, o čemu pak sve agencije i Tužiteljstvo šute, javlja Večernji list. Naime, 16. veljače ove godine u vojarnu je stigao kombi s više osoba, među kojima je bilo i maloljetnika. Oni su imali uredno odobrenje iz Ministarstva obrane BiH za korištenje strelišta koje inače koriste i civilne organizacije, a vodile su se i obuke gađanja policijskih te drugih agencija.

Žene u nikabima

Ova skupina došla je organizirano kao dio Kluba za praktično streljaštvo Velež. Očito je postojala shema, pa su tako propušteni do strelišta, gdje su počeli pucati iz pištolja. Stvari su postale sumnjive kada je jedan od vojnika, koji inače toga dana nije trebao biti na straži, jer se kolega razbolio, ugledao skupinu ljudi kod meta na strelištu. Među onima koji su promatrali pucanje iz pištolja bile su žene obučene po islamskim propisima. Imale su na sebi nikabe. Vojnik je nabrzinu i s velike udaljenosti napravio fotografiju na kojoj se vidi kombi kojim su došli te pucači, žene i muškarci koji promatraju kako dvojica gađaju u mete, piše Večernjak. Tu je fotografiju vojnik dostavio svom nadređenom, nakon čega je počela cijela istraga. Nedugo nakon toga donesena je odluka da strelište više ne koriste druge institucije osim pripadnika Oružanih snaga BiH. U istragu cijeloga slučaja uključilo se Ministarstvo obrane, lokalna policija u čijoj su nadležnosti streljački klubovi, a nedugo nakon toga i druge policijske te sigurnosne agencije koje dokumentiraju što se sve zbivalo, a napose je važan odgovor tko je sve dolazio "vježbati" gađanje korištenjem bojeva streljiva. Naime, utvrđeno je kako nije riječ o jedinom spornom događaju, nego da su i ranije dolazile razne osobe sumnjivog backgrounda koje su koristile strelište. Prema dosadašnjim detaljima iz istrage, desetak osoba koristilo je 16. veljače 2024. strelište, a među njima bilo je troje maloljetnika. Nekoliko njih ima dvojno bosanskohercegovačko i dansko državljanstvo, a iz jedne obitelji su članovi jednoga paradžemata, pripadnici vehabijskoga pokreta. Istragom se došlo i do detalja da je ovo strelište za bojeva gađanja koristilo i dvoje francuskih državljana arapskoga podrijetla koje nema nikakve veze s Bosnom i Hercegovinom. Informacije su neprovjerene, no sumnja se kako je upravo jedna od tih osoba povezana s radikalnim islamističkim skupinama. Za vrijeme gađanja na strelištu vojarne "Miralem Jugo" ova skupina koristila je američke i hrvatske pištolje Glock i HS, koji se smatraju među najboljima na svijetu. Utvrđeno je kako streljački klub nema dopuštenja za korištenje bojeva streljiva. Ispitani su sudionici ovoga "incidenta" koji upućuje na brojne propuste, ali i moguće nove tragove istrage. Ponajprije u smjeru korištenja streljačkih i airsoft klubova.

Bojevo gađanje

U sličnom kontekstu je i uvođenje vojne obuke u srednje škole, kako je to nedavno sugerirao ministar obrane BiH Zukan Helez, ali i radikalni učenjaci u svojim nedavnim istupima. S obzirom na to da ova "obuka" vremenski korespondira s povećanom budnošću u Europi zbog potencijalnih sigurnosnih prijetnji, istražitelji ne odbacuju ni mogućnost da se upravo na ovome poligonu odvijala jedna takva "pokazna vježba". Kada se pak sve to začini aktualnim trenutkom u kojemu se nalazi Bosna i Hercegovina, prijetnji eskalacijom nasilja između bošnjačke i srpske zajednice, na što je otvoreno nedavno upozorila središnja američka sigurnosna služba, onda ovaj događaj dobiva dimenziju više. I zbog činjenice kako je ovaj streljački klub dobivao i prije cjelodnevnu mogućnost vježbanja s bojevim streljivom na vojnoj lokaciji kod Mostara. Nedavno su upravo na takvo što poticali imam Nezim Halilović, voditelj u Islamskoj zajednici za organiziranje hodočašća u Meku i Medinu, koji je tijekom rata bio zapovjednik brdske brigade Armije BiH iz Konjica, te Harun Hodžić, koji je tijekom rata bio jedan od zapovjednika u VII. muslimanskoj brigadi u kojoj su se borili i mudžahedini, od kojih su najveći dio činili ekstremisti čiji monstruozni zločini u ratu nikada nisu rasvijetljeni. •

Od 1. svibnja dijelu hrvatskih građana diže se plaća za 17 posto