Realizacija preporuka Ureda za reviziju dosegla je stopu od oko 60 posto, ali time ne možemo biti zadovoljni, s obzirom na to da je stopa realizacije preporuka revizije u razvijenim demokracijama daleko veća i dostiže stopu od 90 posto, kazao je u razgovoru za "Avaz" glavni revizor Ureda za reviziju institucija BiH Dragan Vrankić.
- Kada govorimo o redovnim godišnjim financijskim revizijama, Ured za reviziju institucija BiH dužan je slijediti Zakon o reviziji institucija BiH i međunarodne standardne procedure. Stoga, Ured za reviziju i ove, kao i prošle godine, obavit će reviziju 74 institucije BiH, a očekujemo da ćemo, slijedeći planiranu dinamiku, izvješća objaviti krajem lipnja – naglasio je Vrankić.
Dodao je da će Ured za reviziju, osim redovnih financijskih revizija, i ove godine provoditi i revizije učinka.
- Ove revizije imaju drugačiji slijed i tijek i Ured za reviziju planira do kraja ove godine provesti i objaviti izvješća o pet revizija učinka. Za sada, budući da su u tijeku te revizije, mi ne možemo govoriti koje su to teme revizija učinka. Naprimjer, to su obično teme poput smještaja institucija BiH ili transparentnost rada institucija. Dakle, to su revizije na teme od značaja, kroz financijske revizije mi identificiramo određene teme koje su zajedničke za više institucija i onda nam je to jedan od razloga za reviziju učinka. U osnovi se ovim temama ispituju ekonomičnost, efikasnost i efektivnost kojom institucije koriste sredstva kojima raspolažu – pojasnio je Vrankić.
On pojašnjava da je, shodno proceduri, završnu fazu revizije Ured započeo u ožujku ove godine, nakon što su institucije dostavile svoje financijske izvještaje za prošlu godinu.
- Nakon završene revizije slijedi pisanje izvještaja u nacrtu, dostavljanje nacrta klijentima uz odgovarajuće rokove te izrada konačnog izvještaja, koji se potom šalje klijentu i Parlamentarnoj skupštini BiH - kazao je Vrankić.
Potrebno provođenje sistemskih preporuka
Kako je pojasnio Vrankić, potrebno je provođenje sistemskih preporuka Ureda, jer su to preporuke kojima se pomaže jačanju javne odgovornosti za utrošeni javni novac.
- Sistemske su po svojoj prirodi i značajnije, jer se njihovom realizacijom unapređuje ukupno financijsko upravljanje i disciplina, ali njihova realizacija zahtijeva angažman i djelovanje više institucija. Prošle godine se većina sistemskih preporuka odnosila se na interne kontrole, usvajanje međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor, realizaciju odluka Ustavnog suda, realizaciju zaključaka Parlamenta i preporuka revizije – pojasnio je Vrankić.
