Komentari & analize

Revizija stvara nove međuvjerske razdiobe u Bosni i Hercegovini

sud u haagu
27.02.2017.
u 10:43

Podnošenje zahtjeva za reviziju presude Međunarodnog suda pravde (ICJ) kojom je 2007. godine  Srbija oslobođena odgovornosti za genocid počinjen u Bosni i Hercegovini, udaraju se temelji ne samo za nove međunacionalne nego i za  međuvjerske razdiobe u BiH. Takva procjena  zasnovana je na činjenici kako je bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović odlučio posredstvom  pravnog zastupnika BiH  sudu u Den Haagu Sakiba Softića predati  zahtjev za  revizijom bez suglasnosti  srpskog  člana Predsjedništva BiH Mladena Ivanića i hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića.

Koliko god to nekima paralo uši ne možemo se praviti slijepi i gluhi pred realnošću  kako se  ova revizija traži odlukom  političkog čelnika islamske vjeroispovijesti nasuprot politčkih čelnika  pravoslavne  i katoličke vjeroispovijesti. To znači kako je u Predsjedništvu BiH došlo do političkog raslojavanja između islamske i kršćanske komponente. Takva  neugodna situacija u državnom Predsjedništvu sama po sebi  ne mora biti i najgori učinak nesuglasja  glede Izetbegovićevog zagovaranja ove revizije.  Načelnom inventurom medija u BiH može se primjetiti kako je priča o ovoj reviziji već producirala učinke novih raskola i u široj  javnosti po vjerskim šavovima. Drukčije rečeno, BiH je zahvaćena  katkad diskretnom a  sve učestalije i javno prepoznatljivom  kontaminacijom islamsko-kršćanskog međusobnog odmicanja u glavama ljudi. Takvo umnožavanje međuvjerskih razdvajanja u svijestima ljudi mnogo je nepovoljnije po ideju Bosne i Harcegovine od političke neusuglašenosti trojice članova Predsjedništva BiH.

Načelno govoreći, legitmna je ambicija bošnjačkog člana Predsejdništva BiH Izetbegovića da se pokrene ova revizija pred međunarodnim sudištem. Takvo Izetbegovićevo htijenje i sa moralnog aspekta može pribaviti argumentaciju u opravdanost traženja ove revizije. No, kontekstualizacija podnošenja zahtjeva za ovom revizijom i uzimanje u obzir aktualnih zamršenih geopolitičkih okonosti na jugoistoku Europe signalizira kako poticanje te revizije nadilazi  zapetljaje  u BiH i ima svoje pozadinske igrače s mnogo moćnijim referencama.  Zapravo, priča o reviziji presude Međunardonog suda pravde iz 2007. godine  ubrzano se  zahuktala pred sam istek desetogodišnjeg razdoblja za mogućnost podnošenja zahtjeva za reviziom (taj rok je bio do 26. veljače 2017.).  Međutim mnogo je važnije primjetiti kako se priča o ovoj reviziji rasplamsala nakon što je krajem siječnja ove godine  Tursku posjetila Britanska premijerka Theresa May i ondje sa turskim državnim čelnicima pokrenula "novo strateško partnerstvo" između Velike Britanije i Turske.  

Trasiranje  "novog starteškog partnerstva" između Velike Britanije i Turske usljedilo je munjevitom brzinom nakon što May najprije posjetila Sjedinjene Američke Države i ondje razgovarala sa novim šefom Bijele kuće Donaldom Trumpom. Po svoj prilici novo Britansko-Tursko savezništvo je, metaforički rečeno, ovjereno i  s onu stranu Atlantika gdje je prethodio pohod May prije njenog odlaska u Tursku,  i može označiti početak dubljih geostrateških zahvata na području jugoistoka Europe. Britanska premijerka May je svojom američko-turskom turnejom, čini se, počela prakticirati novu Britansku doktrinu koju je upravo ona obznanila sredinom siječnja ove godine govorom u Londonu poručivši kako  "želi istinsku globalnu Britaniju."  

Time je istaknuta kandidatura službenog Londona u obnavljanje Britanske uloge nezaobilaznog  igrača na svjetskoj pozornici. Velika Britanija je  prepoznatljivi protivnik oživljavanja Ruskih geopolitičkih ambicija te je u novouspostavljenom Britansko-Turskom savezništvu moguće pronalaziti izvore inspiracije za podnošenje zahtjeva za reviziju presude Međunarodnog suda pravde iz 2007. godine kojom je Srbija oslobođena odgovornosti za genocid počinjen u BiH. Ukoliko su zahtjevi za ovom revizijom nadahnuti "novim strateškim partnerstvom"  Velike Britanije i Turske onda bi to značilo kako  "visokokalibarski kreatori" takvih postupaka pozadinski djelujući iz svojih centara moći ciljaju na potiskivanje  Ruskih  geopolitičkih ambicija sa Balkana, pošto je Rusija izrazila svoje neslaganje s tom revizijom. 

Čvrsta povezanost  Bakira Izetbegovića sa turskim predsjednikom  Recepom Tayyipo Erdoğanom javna je stvar, te  sada u novonastalim okolnostima stvaranja Tursko-Britanskog savezništva isntitucija bošnjačkog člana Predsjedništva BiH može biti ona adresa kroz koju se kanaliziraju geopoliitčki otpori Rusiji. Takav razvoj događaja komplementaran je novoj doktrini Londona kojom se zagovara "istinski globalna Britanija"  a za stjecanje tog statusa potrebni su joj geopolitički rezultati. Upravo bi potiskivanjem Ruskog   utjecaja s Balkana Velika Britanija mogla sebi uknjižiti kao krupan geostrateški  poen.  Velika Britanija istupanjem iz Europske unije (Brexit) lišava sebe obveza prema Bruxellesu i može bez ikakvog patronata Europske unije razvijati svoje geopoliitčke pretenzije. Turskoj odgovara  "novo starteško partnerstvo" sa Velikom Britanijom i zbog činjenica da na  taj način dobija moćnog saveznika sa Europskog kontinenta koji nije član Europske unije što smanjuje Turske frustracije zbog njenog ne ulaska u Europsku uniju. I Sjedinjenim Američkim Državama, kao tradicionalnom transatlanskom savezniku Velike Britanije u krupnim svjetskim igrama, u prilog ide  Britansko-turska koalicija jer na taj način  Trump elegantnije može zaobilaziti hibridnu i geopolitčki neproduktivnu  Europsku uniju (EU).
Jednom prilikom u ležernoj ćakuli u geopolitici  mudra glava mi reče ovako: "Slušaj, gdje se Englezi angažiraju tu se obično crtaju nove granice."

No, pitanje svih pitanja je hoće li i na koji način Europska unija odgovoriti na geopolitička nadmetanja na jugoistoku Europe? Upravo bi uzburkani jugoistok Europe mogao dati poticaja Europskoj uniji za njeno geopolitičko maturiranje. Uprotivnom, Europska unija će se pretvoriti u geopolitičkog autsajdera.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije