Navođenje roka upotrebe hrane u Bosni i Hercegovini propisano je na identičan način kao i u zemljama Europske unije i to Pravilnikom o pružanju obavijesti potrošačima o hrani prema kojem se datum minimalnog trajanja ili datum upotrebe ("upotrijebiti do") hrane smatra obveznim podatkom koji, u skladu s propisima, mora biti pružen krajnjem potrošaču.
Pri tome je, kako je za Fenu izjavio direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Džemil Hajrić, važno razlikovati dva načina navođenja minimalnog roka trajnosti na deklaracijama hrane.
Oznaka “Najbolje upotrijebiti do…” podrazumijeva da se hrana nakon tog datuma može još neko vrijeme koristiti pod uvjetom da se hrana pohranjuje u skladu s uputama navedenima na pakiranju i da pakiranje nije oštećeno, ali bi mogla početi gubiti okus i teksturu. Datumi na oznakama „najbolje upotrijebiti do” nalaze se na raznovrsnoj rashlađenoj, zamrznutoj, suhoj (tijesto, riža), konzerviranoj i drugoj hrani (biljna ulja, čokolada, itd.).
Oznaka „Upotrijebiti do…” ukazuje da se hrana nakon tog datuma smatra nesigurnom za konzumaciju. Ova oznaka nalazi se na lako kvarljivoj hrani, kao što je svježa riba, svježe mljeveno meso itd… U tom slučaju potrebno je striktno se pridržavati uputa, kao što su: „čuvati u hladnjaku” ili „čuvati na temperaturi od 2 do 4°C”. U suprotnom, hrana će se brže pokvariti i možete se izložiti riziku trovanja hranom.
Hajrić je dodao da, u skladu s odredbama Pravilnika o pružanju obavijesti potrošačima o hrani, subjekti u poslovanju s hranom ne smiju mijenjati obavijesti koje prate hranu ako bi takve promjene mogle navesti krajnjeg potrošača na krivo mišljenje ili na drugi način smanjiti razinu zaštite potrošača ili njegove mogućnosti odabira hrane na temelju obavijesti. Subjekti u poslovanju s hranom odgovorni su za sve moguće izmjene obavijesti koje prate hranu.
Za službene kontrole hrane, što uključuje i sadržaj deklaracije, nadležni su inspekcijski organi entiteta i Brčko Distrikta BiH.
Što se tiče sankcija, u skladu s odredbama Zakona o hrani, nepotpuno, neodgovarajuće ili nepropisno deklarirana hrana smatra se hranom neodgovarajuće kvalitete, a za stavljanje na tržište takve hrane propisana je kazna za pravni subjekt od 25.000 do 100.000 KM. Propisana kazna za odgovornu osobu u pravnom subjektu iznosi od 1.250 do 2.500 KM.
S obzirom na sve veće potrebe za hranom na globalnoj razini koje su uzrokovane porastom broja stanovništva, te istovremeno velike gubitke hrane, posljednjih nekoliko godina u znanstvenim i stručnim, a sve više i u političkim krugovima, vodi se široka javna rasprava o mogućnostima da se takva situacija prevaziđe. Tako Njemačka, u namjeri da smanji količine hrane koja se baca u toj zemlji, razmatra ukidanje odredbi koje se odnose na preporučeni rok trajanja.
- Do eventualnog iznalaženja boljih rješenja kojima će se uspostaviti drugačija pravna osnova za rješavanje izazova u pogledu gubitaka hrane, kako u Bosni i Hercegovini, tako i na globalnoj razini, Agencija za sigurnost hrane BiH preporučuje potrošačima da nauče značenje oznaka „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“, da hranu kupuju planski, te čuvaju na odgovarajućim temperaturama da bi produžili njezinu svježinu i trajnost – kaže Hajrić.
Predsjednica Udruženja potrošača Tuzlanske županije Gordana Bulić ističe da i druge europske zemlje, a ne samo Njemačka, pokušavaju riješiti problem prekomjernog bacanja hrane.
- Istina, to je velika šteta i nastaju veliki gubici u trgovačkim sustavima, jer mi kao potrošači očekujemo da su police pune, da je sva hrana s najnovijim datumima, pa tako one namirnice koje imaju stariji datum i ostanu neprodane – dodala je Bulić.
Naglasila je da oznake "upotrijebiti do" ili "najbolje upotrijebiti do ..." moraju biti istaknute na vidljivom mjestu na svakoj pojedinačnoj ambalaži, na svakom pojedinačnom pakovanju. U protivnom bi, kako kaže, znanost i struka (tehnološko-prehrambena, biologija, biokemija, fizika, nutricizam ....) bili totalno derogirani.
Ukoliko se, dodala je Bulić, u marketu prodaje hrana kojoj je istekao roku upotrebe, ona mora biti posebno izdvojena i vidljivo označena, a na potrošačima je da odluče hoće li je kupiti sebi ili svojim kućnim ljubimcima i drugim životinjama.
- Osim edukacije potrošača o tome što znači "upotrijebiti do ..." i "najbolje upotrijebiti do ...", te kako čuvati hranu u domaćinstvu, koja je hrana trajnija, a koja nije, potrošače je potrebno educirati i o racionalnoj potrošnji hrane u domaćinstvu i o planiranju svakog obroka, kazala je Bulić za Fenu.
Kada je riječ o Agenciji za sigurnost hrane BiH, primarna zadaća ove institucije je zaštita zdravlja i interesa potrošača kroz osiguranje zdravstvene ispravnosti hrane u skladu s važećim propisima u BiH.
