analiza

Pogledajte koliko je hrana poskupjela u posljednje tri godine u Hrvatskoj: “Ona je dala najveći doprinos inflaciji”

03.01.2024.
u 08:56

Godina 2024. je superizborna godina u Hrvatskoj, ali hoće li građanima super biti i financijski? Vladajući, koji broje posljednje mjesece ovog mandata, obećavaju im rast plaća i mirovina.

“Ili isto ili možda čak i gore. Nekad se pokriješ, a nekad malo i ne. Pa onda stegneš remen, ali vidjet ćemo što će biti. Mislim, badava mi pričamo kad znate i sami da oni gore kroje politiku, sebi uzmu, nama sigurno ne daju. Ovo što govore za umirovljenike je vjerojatno, ne vjerojatno nego to su izbori. Svi znamo, čak i ona mala dječica.”

“Naravno da će nešto biti, ali ništa spektakularno, bajka je gotova, Nova godina je prošla, bit će koji korak u pozitivnom smjeru.”

“Očekujete li da ćete ove godine živjeti bolje nego prošle?”
“U svakom slučaju.”
“Očekujete li možda veću plaću?”
“Ne u Hrvatskoj.”

Ali većih plaća će biti, obećala je Vlada. Prvim danom siječnja na snagu je stupio paket poreznih zakona skrojenih upravo s tim ciljem. Najviše bi trebali dobiti oni koji imaju najmanje, tvrdi premijer. Povećanje je osigurano kroz olakšicu na mirovinski doprinos, osobni odbitak i ukidanje prireza, javlja N1.

“Ono dolazi iz više izvora, jedan je taj da je proračun rastao zato što su iz iste porezne stope prihodi bili veći jer je porezna baza bila veća jer su cijene porasle, recimo oko 20 posto u protekle dvije godine. Znači, 20 posto su i veći prihodi bili. Drugi izvor je nedostatak radnika pa poslodavci u borbi da dođu do radnika, prisiljeni su plaćati veće plaće. I treći je izvor izborna godina”, kaže ekonomski analitičar Ljubo Jurčić.

U ovoj će se godini za 20 posto rasti i minimalna plaća, pa ona sad iznosi oko 677 eura neto. Da bi djelatnicima u javnim i državnim službama bilo bolje, borili su se sindikati. Pa će im u 2024. godini osnovica biti veća za 5 posto, dobit će božićnicu od 300 eura, a prvi put i uskrsnicu.

“Nažalost, ta utrka nije završila u korist većeg standarda građana i viših plaća, nego nižih. Ali ako ništa drugo, maksimalno smo nastojali amortizirati upravo taj trend ludog podizanja cijena koji je, naravno, s jedne strane bio generiran krizom, energetskom, ali naravno, i puno spekulacijama vezanima uz tečaj i tako dalje”, tvrdi Mladen Novosel iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

Prosječna stopa inflacije s prošlogodišnjih 8 posto trebala bi usporiti na 2,4 posto, kako predviđa Europska komisija, odnosno 3,1 prema predviđanjima Vlade. Građanima mala utjeha, jer usporavanje inflacije znači samo da će cijene i dalje rasti, samo malo sporije.

“Riješila sam da manje jedem i malo kvalitetnije i tako vidim da uštedim. Suhomesnati i meso su strašno skupi i uopće ih i ne kupujem. Moramo to učiniti jer sam umirovljenica i ja ne mogu dati, otići sad u Konzum i ostaviti 50 eura, jel.”

Od studenog 2020. do studenog 2023. hrana je poskupjela čak 37 posto. A ona čini i najveći izdatak u kućnim budžetima.

“Ljudi koji imaju ispodprosječnu plaću, oni troše puno više na hranu i piće, a u toj inflaciji najveći doprinos inflaciji je hrana koja je čak i više nego duplo rasla i raste nego što je rasla inflacija. Tako da ljudi niže dohodovne troše više na hranu, a hrana puno više poskupljuje nego što je prosjek povećanja ostalih cijena”, objašnjava Jurčić.

Građani tako povišicama koje eventualno izbore nastoje samo ublažiti udar na svoj standard. No oni najteže pogođeni imaju i najmanje izgleda da uskoro ponovno ostvare kupovnu moć kao prije 3 godine.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije