Moderno doba donijelo je nekoliko kategorija proizvoda bez sagorijevanja, od e-cigareta do grijanih duhanskih proizvoda i nikotinskih vrećica, za koje sve veći broj znanstvenih istraživanja pokazuje da su višestruko manje štetni od cigareta te učinkoviti za prestanak pušenja od ostalih "zamjenskih terapija", poput nikotinskih flastera.
Nikotinske vrećice, kao i drugi proizvodi nove generacije, mogu značajno doprinijeti smanjenju štete od pušenja. S obzirom na to da pružaju potencijalno manje štetnu alternativu tradicionalnim cigaretama, njihova šira prihvaćenost i pravilna regulacija mogu biti ključni u borbi protiv ovisnosti o pušenju. Kako smo obične mobitele zamijenili pametnim telefonima tako bi nikotinske vrećice, kao tehnološki značajno napredniji proizvod, trebale zamijeniti tradicionalne duhanske proizvode poput cigareta i snusa.
U posljednje vrijeme često smo mogli čuti kako određeni dio populacije sve češće koristi naziv "snus". Riječ je o duhanskim vrećicama za oralnu upotrebu, koje su, osim u Švedskoj, zabranjen proizvod diljem EU-a i to nema nikakve veze s nikotinskim vrećicama.
Iako naoko slični, snus i nikotinske vrećice različite su kategorije proizvoda.
Dakle, nikotinske vrećice sasvim su druga kategorija proizvoda nove generacije. Ne sadrže duhan i proizvod su koji se svrstava u proizvode potencijalno smanjene štetnosti u odnosu na tradicionalne cigarete. Upravo one primjer su proizvoda nove generacije bez sagorijevanja duhana koji imaju važnu ulogu u borbi protiv pušenja, a po mnogima su i vid pomoći koji djeluje kod smanjenja, ali i potpunog prestanka pušenja.
Jednako kao i kod mobitela, iako jednako zovemo te proizvode, oni su tehnološki i funkcionalno miljama daleko. U kontekstu nikotinskih vrećica, za razliku od snusa, one ne sadrže duhan i visoko su sofisticiran, a opet po sastojcima vrlo jednostavan proizvod. Ipak, i dalje ljudi koriste stari tradicionalni pojam "snus", kao što najnoviji AI pametni telefon zovemo mobitel.
Kontinuum štetnosti
S obzirom na dokazanu manju štetnost novih kategorija proizvoda, znanstveno je prihvaćen koncept tzv. kontinuuma štetnosti koji svim duhanskim i nikotinskim proizvodima dodjeljuje konkretnu poziciju prema njihovoj relativnoj štetnosti. Pa tako, cigarete, cigare i slični proizvodi kod kojih duhan prilikom korištenja sagorijeva na jednoj su strani kontinuuma štetnosti, dok su nikotinski i duhanski proizvodi kod kojih nema sagorijevanja na drugoj strani kontinuuma zbog višestruko manje štetnosti. Također, u izvješću komisije za oralni nikotin iz 2020. navedeno je da je koncept umanjenja štete potvrđen Okvirnom konvencijom Svjetske zdravstvene organizacije o kontroli duhana (FCTC).
Govoreći o ovoj temi, pedijatar i pulmolog dr. Branislav Lolić rekao je da su proteklih nekoliko godina među pušačima, kao i onima koji to više ne žele biti, sve zastupljeniji potencijalno manje rizični bezdimni proizvodi u koje, između ostalog, spadaju e-cigarete, grijani duhanski proizvodi, kao i nikotinske vrećice.
- Nikotinske vrećice su legalan i dostupan proizvod u EU, pa samim tim i u BiH. Iako se koriste slično kao snus, one ne sadrže duhan, a stručnjaci ih svrstavaju u proizvode smanjene štetnosti koji imaju ulogu i u borbi protiv pušenja, pa samim tim i jednim vidom "podrške" kod smanjenja, ali i potpunog prestanka konzumiranja cigareta - ističe Lolić. Ovim povodom dodao je i da se radi o proizvodu koji u sebi sadrži nikotin, on definitivno mora biti nedostupan maloljetnicima. - Kao doktor smatram da nam je u ovom slučaju prioritetna edukacija i regulacija ovakvih proizvoda - zaključuje Lolić.
Bh. realnost zamijeniti švedskim pristupom
Za razliku od pojedinih zemalja u Europi, u našoj regiji još uvijek nedostaju aktivne mjere smanjenja štete od pušenja te se bilježe tradicionalno visoke stope pušenja. Kada je riječ o BiH, procijenjeno je da prosječan udio pušača u populaciji iznosi više od 40 posto (nešto više od čak 1,3 milijuna pušača).
Najbolji primjeri zemalja gdje je upotreba proizvoda poput nikotinskih vrećica i ostalih proizvoda nove generacije uvedena u praksu je Švedska, koja je jedna od najuspješnijih država u borbi protiv pušenja. Švedski stručnjaci objašnjavaju da njihov model podrazumijeva "ljudski pristup odraslim pušačima", kojim im se omogućava veći pristup potencijalno manje štetnim proizvodima od cigareta u cilju da se u prvoj fazi prebace na taj proizvod, a nakon toga lakše prestanu s korištenjem bilo kakvog duhanskog ili nikotinskog proizvoda.
Nakon Švedske, ovim pristupom vode se i Velika Britanija te Francuska. I brojne druge zemlje diljem svijeta, poput Novog Zelanda, SAD-a i Japana, potiču upotrebu bezdimnih proizvoda kod odraslih pušača, potičući na ovaj način odrasle pušače da se, ne limitirajući ih u onome što je, nažalost, preraslo u njihovu naviku ili potrebu, odluče za proizvode koji nanose manje štete kako njima tako i njihovoj okolini.
