Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbacio je apelaciju bivšeg člana vodstva Doma naroda Parlamenta BiH Bakira Izetbegovića da se zabranom nošenja pokrivala za glavu (hidžaba) muslimankama u Oružanim snagama zemlje narušavaju njihova prava te da je takvo što protivno Ustavu zemlje, piše Večernji list BiH.

Riječ je o zahtjevu koji je motiviran ranijim sudskim procesom koji je protiv Oružanih snaga Bosne i Hercegovine pokrenula vojnikinja Emela Mujanović, koja je također izgubila procese pred redovitim sudovima.

Pravorijek Suda

"Odlučujući o zahtjevu Bakira Izetbegovića, u vrijeme podnošenja zahtjeva prvog zamjenika predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti članka 5. stavak (3) Pravilnika o odorama Oružanih snaga Bosne i Hercegovine broj 11-02-3-1864-13/16 od 24. travnja 2017. godine koji glasi: 'Vjerska obilježja, uz vojnu odoru, mogu se nositi tako da ne budu vidljiva', Ustavni sud je utvrdio da je osporena odredba u suglasnosti s člankom II/3.g) Ustava Bosne i Hercegovine i člankom 9. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (Europska konvencija)", navodi se u odluci. Odlučujući o tom zahtjevu, Ustavni sud je, među ostalim, podsjetio da je Europski sud u svojoj praksi istaknuo da može, po potrebi, uzeti u obzir bilo koji konsenzus i zajedničke vrijednosti koje proizlaze iz prakse država potpisnica Europske konvencije. Također je naveo da je iz Pravilnika o odorama vidljivo da se pravila o vidljivom isticanju vjerskih simbola u Oružanim snagama BiH jednako primjenjuju na sve pripadnike te da je zaštita načela neutralnosti u Oružanim snagama BiH kompatibilna s vrijednostima na kojima se zasnivaju Ustav BiH i Europska konvencija. To pak znači da katolici ili pravoslavci ne mogu imati vidljiva vjerska obilježja. Ustavni sud je smatrao da Ministarstvo obrane BiH zbog specifičnog karaktera Oružanih snaga BiH može zahtijevati od svojih pripadnika i pripadnica da se suzdrže od iskazivanja određenih vjerskih uvjerenja na radnom mjestu. Osim toga, Ustavni sud je istaknuo da se osporenom odredbom vjerska sloboda ne ograničava općenito u Oružanim snagama BiH te da je vojnim osobama omogućeno obavljanje vjerskih aktivnosti u skladu sa specifičnostima svake od vjera. Ustavni sud je zaključio da zabranom nošenja hidžaba uz odoru tijekom vojne službe u Oružanim snagama BiH nije prekršeno pravo na slobodu vjere. Vojnikinja Emela Mujanović u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine je angažirana od 2008. godine u vojarni u Zenici. Nakon toga otišla je na školovanje u Grčku, gdje je bila do 2011. godine, kada se odlučila na nošenje hidžaba na glavu iz vjerskih uvjerenja. U većini europskih vojski nošenje vjerskih simbola nije dopušteno, no ta se praksa značajno mijenja. Posebno je zanimljivo da su vojske Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a i Turske dopustile nošenje pokrivala za glavu. Primjerice, vojnikinje u SAD-u koje žele nositi maramu moraju podnijeti zahtjev uz obrazloženje svojih vjerskih uvjerenja zapovjednicima svojih brigada na odobrenje.

Sporazum s IZ-om BiH

Takva pravila imaju i Norveška te Novi Zeland. No, ovo je pitanje dio mnogo šire priče, odnosno i nepostignutog sporazuma između Islamske zajednice i države Bosne i Hercegovine. Slučaj Emele Mujanović potaknuo je ponovno i to pitanje. No nisu jedino odjevni elementi ono što se treba urediti tim sporazumom. Prijedlogom toga dokumenta, a što bi se, moguće, odrazilo i na pripadnike Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, uređuju se općenito jamstva slobode vjeroispovijesti za slobodno vrijeme za obavljanje vjerske službe tijekom mjeseca posta, pravo na odsutnost s posla radi obavljanja hadža, zatim obreda kurbana, obrezivanje muške djece, obavljanje molitve, izbor prehrane. U Islamskoj zajednici Bosne i Hercegovine ističu kako bi se postizanjem toga sporazuma u drugi plan gurnuli propisi pojedinih institucija ili organizacija u zemlji. U islamu je nošenje marame za žene obveza, a ne obilježje. Istodobno, vojni propisi kažu da se vjerska obilježja uz odoru mogu nositi, ali tako da ne budu vidljiva. Kako sada stvari stoje, slučaj Emele Mujanović završit će u Strasbourgu ili će prije toga biti reguliran sporazumom s IZ-om BiH. •

Prije 20 godina obećali su uvesti euro, ali nikada to nisu učinili: “Vlastita valuta pomogla nam je u izbjegavanju recesije”