Dvadeset godina nakon povijesne Solunske deklaracije i summita kojim je udaren temelj europskoj perspektivi zemalja zapadnog Balkana, u Ateni su se okupili predstavnici Europske unije, zemalja članica, kao i država s jugoistoka i istoka Europe koje imaju aspiraciju postati dio EU kako bi u svjetlu novih geopolitičkih okolnosti i ruske agresije na Ukrajinu jasno i nedvosmisleno potvrdili europsku budućnost toga prostora, poslali poruke o važnosti ulaganja u mir i sigurnost, kao i naglasili značaj konkretizacije integracijskog procesa i ubrzanja ispunjavanja uvjeta, piše Večernji list BiH.
Jasna podrška
U svjetlu BiH ovo je osobito bitno s obzirom na to da zemlja koja imaju status kandidata treba jasnu podršku Unije i pomoć na tom putu kako bi mogla lakše i brže prevladati unutarnje poteškoće, ali i pronaći snagu u svojoj različitosti koja treba oslikavati temelje na kojima počiva EU, uključujući uvažavanje, ali i zaštitu kolektivnih prava.
A o značaju događaja dovoljno govori i popis sudionika. Tu su predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, a u Atenu su doputovali i premijeri Hrvatske, Bugarske i Rumunjske - Andrej Plenković, Nikolai Denkov i Ion-Marcel Ciolacu, predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, crnogorski predsjednik Jakov Milatović, premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski, premijer Kosova Albin Kurti i predsjednica Moldavije Maia Sandu. Oni su se sinoć okupili na večeri, a događaj, uz jasnu medijaciju vrha Europske unije, svakako ide u smjeru potvrde kako EU i zemlje koje žele ući u veliku europsku obitelj suvremenih demokratskih društava dijele zajedničku viziju, viziju koja definira političku stabilnost, mir, kao i ekonomski napredak, a kada se tomu dodaju i poruke kako sve navedene države, uz europsko nasljeđe, dijele i zajedničku budućnost, jasno je kako sastanak u Ateni, iako neformalnog karaktera, predstavlja jasan signal koji otkriva u kojem će se smjeru kretati integracijski procesi na jugoistoku i istoku Europe.
Važan segment događaja svakako je i onaj koji se odnosi na nužne korake koje države kandidati moraju ispuniti na europskom putu, naravno, bez prečaca, no svakako u jednom drugačijem političkom ozračju - onom u kojemu agresija na Ukrajinu definira i oblikuje politike europskih institucija koje su postale svjesne kako je ubrzanje ulaska navedenih zemalja od strateškog značaja za stabilnost cijelog kontinenta.
Kroz sastanak će se svakako iskristalizirati i stav prema kojemu je europska perspektiva najvažniji vanjskopolitički trenutak koji se mora iskoristiti u cilju izgradnje Europske unije koja će biti prostor mira i napretka.
Iz izvora bliskih organizatorima sastanka lidera doznajemo i kako zaključci u svojem fokusu imaju jačanje europske perspektive područja jugoistoka Europe, ali i Ukrajine i Moldavije, uz jasne poruke kako je od strateškog značaja da ove države budu prihvaćene kao punopravne članice europske obitelji. U kontekstu Ukrajine pak planirano je pružanje jasne podrške neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu te zemlje unutar njezinih međunarodno priznatih granica, uz poruke o vladavini prava, kao i poštivanju međunarodnog prava. Razgovori će poslužiti i kao prilika za pružanje potpore naporima koje predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ulaže u iznošenje načela mira u skladu s Poveljom UN-a u svojem planu u deset točaka.
Ispunjavanje reformi
Kada je riječ o BiH, novo Vijeće ministara na čelu s Borjanom Krišto, a koje je pak utemeljeno na programskoj, proeuropskoj osnovi, aktivno radi na usvajanju europske pravne stečevine i ispunjavanju preduvjeta iz Mišljenja Europske komisije, a cilj je do kraja godine doći u poziciju za otvaranje pregovaračkog procesa s EU, istodobno stvarajući ozračje dijaloga i kompromisa nužnih za stabilizaciju ukupnih političkih prilika. Uoči sastanka, predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković razgovarali su o bilateralnoj suradnji, prvenstveno u kontekstu procesa europskih integracija Bosne i Hercegovine. Predsjedateljica Krišto zahvalila je premijeru Plenkoviću na potpori koju prijateljska Hrvatska pruža Bosni i Hercegovini u procesu europskih integracija i izgradnji društva u cjelini. Premijer Plenković kazao je da će Hrvatska i dalje nastaviti s nesebičnom kontinuiranom potporom BiH na njezinu europskom putu. Predsjedateljica Krišto istaknula je kako su prioriteti i fokus rada Vijeća ministara BiH i svih institucija BiH usmjereni na ispunjenje 8+1 uvjeta, odnosno 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije. Dodala je kako su rad i napori koje ovaj saziv Vijeća ministara BiH ulaže u cilju ubrzanja europskih reformi prepoznati i na sastanku Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje između BiH i EU održanom 19. srpnja u Bruxellesu. Predsjedateljica Krišto razgovarala je u Ateni i s predsjednikom grčke vlade Kyriakosom Mitsotakisom o jačanju bilateralne suradnje i reformama BiH u procesu pridruživanja Europskoj uniji (EU). Predsjedateljica Krišto zahvalila je premijeru Mitsotakisu na snažnoj potpori koju pruža BiH na njezinu europskom putu. Dodala je da su BiH i Grčka prijateljske zemlje bez otvorenih pitanja i pozvala grčkog premijera Mitsotakisa na dodatno jačanje ekonomske suradnje u obostranom interesu. Govoreći o radu aktualnog saziva Vijeća ministara BiH koje je u proteklih osam mjeseci pokrenulo reformsku agendu koja bi trebala biti intenzivirana u ovom i idućem mjesecu, predsjedateljica Krišto naglasila je važnost reformi ne samo za perspektivu naše države unutar Europske unije nego i za stabilnost i sigurnost BiH te cjelokupne regije. Naglašena je važnost što žurnijeg otvaranja pregovaračkog procesa, a najkasnije do kraja 2023., Bosne i Hercegovine s Europskom unijom u korist sigurnosti, stabilnosti te jačanja demokracije i vladavine prava. Naglasila je kako cijela regija, uključujući i BiH, osjeća posljedice ruske agresije u Ukrajini. Poruke koje je izrekla Krišto na izravan način svjedoče angažmanu koji za cilj ima zadržavanje fokusa na europskim reformama, kao i onim elementima koji unutar BiH osiguravaju visoku razinu konsenzusa. Sudjelovanje na događaju ovakvog kalibra jasan je znak opredijeljenosti Bosne i Hercegovine nastavku, ali i ubrzanju integracijskih procesa, za što je pak potrebno i produktivno političko ozračje unutar zemlje. Stoga su velika očekivanja od predstojećih političkih događaja unutar BiH koji trebaju dati pečat usvajanju preostalih zakonskih i drugih rješenja iz Mišljenja Europske komisije. •
