Kilogram janjetine stoji 25 KM s najavom novog poskupljenja, odojka 23 KM, telećih odrezaka 35 KM, junetine bez kosti 20 KM… Cijene su to zbog kojih je najvećem broju stanovnika Bosne i Hercegovine meso posljednjih mjeseci postalo luksuz, piše Večernji list BiH. U odnosu na prethodnu godinu cijene svih vrsta mesa su porasle, a najavljuje se i daljnje poskupljenje. Prema ranije objavljenim podacima Zavoda za statistiku RS-a, cijene nekih vrsta mesa porasle su za čak 14 posto.
Najviše stope i oscilacije
Jedan od razloga visokih cijena mesa svakako je činjenica da Bosna i Hercegovina ima jako malu domaću proizvodnju, odnosno da se većina mesa koje konzumira stanovništvo ove zemlje uvozi. Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, 2023. godine u ovu zemlju uvezeno je 75,7 milijuna kilograma mesa, dok je BiH izvezla tek 9,6 milijuna kilograma. Isti podaci pokazuju kako Bosna i Hercegovina najviše mesa uvozi iz Italije, Hrvatske, Srbije, Njemačke, Poljske, Slovenije, a izvozi u Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru. Cijene mesa u zemljama Europske unije također su u porastu.
U veljači ove godine cijena je bila veća za 3,3 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Prema podacima Eurostata, svinjsko meso najviše je poskupjelo, za 5,7 posto, u odnosu na janjeće i kozje, koje je "skočilo" za 4,5 posto. Goveđe i teleće meso skuplje je za 3 posto, dok je meso peradi zabilježilo pad od 1,6 posto u odnosu na veljaču 2023. Tijekom protekle tri godine godišnje stope inflacije za meso bile su najveće između travnja 2022. i ožujka 2023. godine, s godišnjim stopama promjene iznad 10 posto. Najviša stopa zabilježena je u veljači 2023. godine, kada je cijena bila viša za 17,3 posto u odnosu na veljaču 2022. godine. Godišnji rast cijena junećeg, telećeg, janjećeg i kozjeg mesa ostao je ispod 15 posto u protekle tri godine, dok su cijene peradi (+24,4% u studenome 2022.) i svinjskog mesa (+18,8% u veljači 2023.) zabilježile veće oscilacije. Kada je riječ pojedinačno o zemljama Europske unije, cijene mesa su u posljednjih godinu dana najviše porasle u Bugarskoj, i to za 8,2 posto, zatim Rumunjskoj za 7,7 posto te Hrvatskoj za 7,1 posto. U Njemačkoj su cijene mesa više za 3 posto, Sloveniji 1,1 posto, Italiji 3,1 posto.
Hitno potrebne mjere
Za razliku od većine zemalja Europske unije u kojima stanovnici moraju plaćati više cijene mesa nego što je to bio slučaj prošle godine, ima i onih gdje je došlo do pada tih cijena. Cijene mesa u Danskoj niže su za 0,6 posto, Finskoj za 2,2 posto te Češkoj za 5,1 posto. Ako Bosna i Hercegovina žurno ne donese mjere koje će pomoći oporavku stočnog fonda, koji je u ovoj zemlji gotovo uništen, situacija s cijenama mesa, ali i njegovom dostupnosti u trgovinama mogla bi biti znatno lošija. Naime, zbog činjenice da većinu mesa uvozi, u slučaju zatvaranja granice, BiH ima crvenog mesa za svega sedam dana. Službeni podaci pokazuju kako je ova zemlja 2022. godinu završila s 339.000 goveda u BiH, dok je, usporedbe radi, 2013. godine taj broj iznosio 447.000 grla. Uzroci ovakvog pada stočnog fonda, a posebno broja goveda, mogu se tražiti u sve većem odlasku ljudi iz BiH, napuštanju sela, kao i neadekvatnoj poljoprivrednoj politici, odnosno nedovoljnoj visini poticaja.
