Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Mostaru utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Nacrt zakona o porezu na dohodak, jer je ocijenjeno da postojeći sustav poreza na dohodak u Federaciji BiH ne osigurava zadovoljavajuću razinu pravičnosti u oporezivanju, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade Federacije BiH.
Zbog toga je potrebna njegova reforma koja je usko vezana za smanjenje opterećenja rada koje je u fokusu Reformske agende, Ekonomske politike Vlade FBiH za razdoblje 2016.-2018. godine i Pisma namjere MMF-u.
Svrha novoga zakona jeste osiguranje srednjoročne fiskalne održivosti kroz znatno smanjenje opterećenja na rad. Pitanja koja se rješavaju u samom Zakonu jesu određivanje svih izvora prihoda i rashoda u svrhu utvrđivanja oporezivog dohotka, uređivanje osoba koje su obvezne plaćati porez na dohodak, kao i sama metodologija obračuna, prijave i plaćanja poreza na dohodak.
Kako je riječ o zakonu koji oporezuje dohodak fizičkih osoba ostvaren iz različitih izvora, primjena dosadašnjeg Zakona pokazala je da su njegovi osnovni principi dobro postavljeni. Međutim, uočene su slabosti u uskoj poreznoj osnovici dohotka, visokim izuzetim neoporezivim prihodima, nedorečenosti pravne norme, nedostatku kaznenih odredbi i drugom.
Novi zakon je zadržao koncept postojećega, s time da je sada fokus na otklanjanju nedorečenosti, proširenju porezne osnovice dohotka većim obuhvatom izuzetih prihoda, smanjenju nameta poreza na niska primanja ili njihovo ukidanje, uvođenju metodologije i mehanizama koji pružaju podršku borbi protiv porezne evazije i sive ekonomije.
Ovim zakonom prožima se princip svjetskoga dohotka i izvora prihoda, što podrazumijeva oporezivanje ukupnoga ostvarenoga dohotka rezidenata FBiH, a oporezivanje dohotka nerezidenata, ostvarenoga na teritoriju FBiH. Međutim, putem instrumenta poreznog kredita izbjegnuto je dvostruko oporezivanje za dohodak rezidenata FBiH ostvaren na teritoriju Republike Srpske i Brčko distrikta BiH. Instrument poreznoga kredita primjenjuje se i za plaćeni porez na dohodak u inozemstvu u skladu s ugovorima o izbjegavanju dvostrukoga oporezivanja potpisanim ili ratificiranim između Bosne i Hercegovine i druge države.
Proširenje osnovice dohotka od nesamostalnoga rada čini se na način da bude smanjen porezni teret na niska primanja, a na visoka povećan. Iz toga razloga je uvedeno progresivno oporezivanje kod ovoga dohotka i to kroz dvije stope: 10 posto na mjesečni dohodak do 1500 KM i 20 posto na razliku mjesečnog dohotka iznad 1500 KM, te osobni odbitak od 700 KM. U osnovicu dohotka uključene su naknade na ime toplog obroka, prijevoza i regresa, kao i djelimično oporezivanje ostalih naknada koje se isplaćuju u skladu sa Zakonom o radu i Općim kolektivnim ugovorom.
Progresivne stope poreza od 10 i 20 posto primjenjuju se i na dohodak od samostalnoga rada, od ulaganja kapitala, imovine i imovinskih prava, te ostaloga. Sužavanje izuzetih prihoda koji se ostvaruju iz proračuna svih razina vlasti ili izvanproračunskih fondova, kao i ograničavanja visine ovih izuzetih prihoda, predstavlja drugi vid proširena osnovice dohotka.
Kod oporezivanje samostalnih poduzetnika koji dohodak ostvaruju kroz osnovnu, dodatnu ili dopunsku djelatnost, čini se usklađivanje porezno priznatih rashoda sa Zakonom o porezu na dobit. U ovu kategoriju dohotka uključeno je i oporezivanje dohotka ostvarenoga samoupošljavanjem i takozvanim freelanceringom koji se, uslijed razvoja informacijskih tehnologija, intezivno razvija na teritoriju FBiH.
Pored toga, omogućeno je olakšano oporezivanje samostalnih poduzetnika paušalnim oporezivanjem. Naime, ako postoje otežane okolnosti praćenja prometa, kao što je taxi prevoz ili prodaja na štandovima ili kisocima, gdje ne postoji obveza vođenja prometa putem fiskalnoga uređaja prema Zakonu o fiskalnim sistemima, Zakon uvodi fiksni iznos poreza na dohodak na mjesečnoj razini ispunjavanjem određenih uvjeta. U ovom dijelu je uspostavljena uska veza i sa sustavom PDV-a.
Pored toga, uvodi se i oporezivanje dohotka od ulaganje kapitala, to jest dividende ili raspodjele dobiti, samo ako se ona isplaćuje vlasnicima kapitala - fizičkim osobama, dakle samo u trenutku kad dividenda postaje dohodak. Ako se dividenda ne isplaćuje, onda se ni ne oporezuje. Isti je princip i kod oporezivanje kamate na oročenu štednju, a ne i na tekuće račune.
Oporezivanje dohotka od imovine je zadržano na razini postojećega Zakona o porezu na dohodak jer propisi o ovom oporezivanju postoje na županijskoj razini. Novim zakonom se oporezuje samo dohodak ostvaren korištenjem ili uporabom te imovine, kao što je iznajmljivanje. Međutim, ovaj dohodak se proširuje oporezivanjem dohotka od imovinskoga prava ostvarenoga otuđenjem, odnosno prodajom, ustupanjem, zamjenom, naslijeđem ili drugim prenosom uz ili bez naknade, autorskih i drugih srodnih prava, industrijskoga vlasništva, patenata, licenci, franšiza, vrijednosnih papira i ostale imovine koja se sastoji samo od prava. Oporezivanje ovoga dohotka jeste međunarodna praksa prihvaćena i ugrađena u ovaj zakon kroz jasno definiranje osnovice dohotka, kapitalnoga dobitka i gubitka, te se osnovica formira kao ostvarena razlika.
Na kraju se u poreznu osnovicu uključuju i ostali dohodci koje rezident FBiH ostvari, kao što su prihodi sportaša i sportskih stručnjaka, od povremenih slobodnih zanimanja i ostali koji nisu jasno obuhvaćeni ukupnim svjetskim dohotkom.
