Prema podacima dostavljenim iz županijskih zavoda zdravstvenog osiguranja, u 2014. u FBiH je evidentirano ukupno 1087 registriranih djelatnika u privatnom sektoru, što je za 5,2 posto ili 54 djelatnika više nego u 2013. U privatnom sektoru pružaju se usluge razine opće medicine, stomatologije i specijalističko-konzultativne zdravstvene zaštite u ambulantama i poliklinikama. U privatnom vlasništvu registrirana je i jedina bolnička ustanova “Centar za srce BH” Tuzla, piše Večernji list BiH. Od ukupnog broja registriranih dostavilo je podatke za obračun sredstava u zdravstvu za 2014., odnosno 70 posto od ukupnog broja registriranih. To je manje za čak 11 posto u odnosu na 2013. kada je 81 posto od ukupnog broja registriranih dostavilo podatke.
Nepoznati razlozi
Nisu poznati razlozi zbog kojih zdravstveni djelatnici u privatnom sektoru ne dostavljaju podatke, posebice zbog činjenice što je privatni sektor izjednačen s javnim zdravstvenim ustanovama, a što podrazumijeva i zakonske obveze vezane uz evidencije i izvještavanje, koje uključuju i obveze za dostavu podataka za obračun sredstava u zdravstvu. Ovo se posebno odnosi na Sarajevsku županiju u kojoj je registrirano 420 djelatnika u privatnom sektoru, a podatke za obračun su dostavila 182 djelatnika, odnosno 43 posto, a što je manje za 19 posto nego u 2013. kada je podatke dostavilo 62 posto njih. U Sarajevu je znatno povećan broj registriranih privatnih zdravstvenih ustanova u 2014. u odnosu na 2013. i to za 54 privatna djelatnika ili 5,2 posto. Od ukupnog broja registriranih privatnih djelatnika, podatke nije dostavio 331 ili 30 posto, od kojih se najveći broj od 238 odnosi na Sarajevsku županiju. Pregled broja zdravstvenih djelatnika u privatnom sektoru po županijama od 2012. do 2014. otkriva kako je postotak djelatnika u privatnom sektoru koji dostavljaju podatke za obračun različit po županijama.
Uzaludni apeli
U odnosu na broj registriranih djelatnika u privatnom sektoru, može se smatrati zadovoljavajućim postotak obuhvata u USŽ-u u kojem je, od 109 registriranih privatnika, podatke za obračun dostavilo njih 105 ili 96 posto, u TŽ-u gdje je, od 167 registriranih privatnika, podatke dostavilo 150 ili 90 posto, potom ZDŽ-u u kojem je, od 126 registriranih privatnika, podatke dostavilo 106 ili 84 posto, te HNŽ-u gdje je, od 65 registriranih privatnika, podatke dostavilo 59 ili 91 posto.
Zadovoljavajućim postotkom obuhvata mogu se smatrati i HBŽ sa 75 posto i ZHŽ sa 66 posto, dok je zabrinjavajuće stanje u SŽ-u s obuhvatom od 43 posto. S obzirom na to da je obračun sredstava u zdravstvu jedini dokument u FBiH u kojem se obrađuju i iskazuju podaci o kapacitetima, broju zaposlenih i visini sredstava koja građani u FBiH izdvajaju za zdravstvenu zaštitu u privatnom sektoru, vrlo je značajno osigurati podatke iz privatnog sektora jer se jedino na takav način sa sigurnošću može utvrditi kolika je ukupna zdravstvena potrošnja i kolika su potrebna sredstva kako bi se osigurala potpuna zdravstvena zaštita.
I uz utvrđene zakonske obveze te apele upućene privatnom sektoru, a na osnovi popisa privatnih djelatnika koji nisu dostavili podatke, može se zaključiti kako je riječ o velikom broju specijalističkih djelatnosti u kojima se pružaju složene i skupe zdravstvene usluge, odnosno u kojima se ostvaruju i značajna sredstva, a nisu obuhvaćena u ukupnoj zdravstvenoj potrošnji.
