Hrvatska je od Rusije zatražila da utvrde činjenice oko smrti Alekseja Navaljnog, kao i omogućavanje članovima obitelji preuzimanje posmrtnih ostataka, bez odgode. Hrvatska strana pozvala je, također, na oslobađanje oporbenih aktivista, novinara kao i antiratnih aktivista te su istaknuli kako politički proces protiv Navaljnog i drugih kritičara ruske vlade, kao i nehumani uvjeti pritvora, pokazuju neprihvatljiv način tretiranja oponenata.
Te je zahtjeve danas čuo djelatnik veleposlanstva Rusije u Hrvatskoj, koji je došao u Ministarstvo vanjskih poslova u Zagrebu umjesto veleposlanika Andreja Nesterenka, kojega je u tome spriječilo zdravstveno stanje. Naime, s ciljem demarša ruskoj strani zbog nerazjašnjenih okolnosti smrti Alekseja Navaljnog, danas je u MVEP pozvan veleposlanik Ruske Federacije na sastanak, potvrđeno je Večernjem listu.
Politički pritisak na Rusiju, koji je već bio na visokoj razini zbog rata u Ukrajini, dodatno je porastao u ponedjeljak kad su neke europske zemlje, pozvale ruske diplomate na odgovornost za smrt Navaljnog. U ponedjeljak je to učinila Finska, Litva, Španjolska, Švedska., Nizozemska te Ujedinjena Kraljevina, a danas najavila i Belgija, Švicarska,...
Unatoč odnosima i protjerivanjem diplomata, sve zemlje još imaju svoja predstavništva i veleposlanike u Rusiji, kao i Rusi u drugim državama EU. Ruska misija u Zagrebu - kao i hrvatska u Rusiji - je vrlo mala nakon što su ih napustili protjerani diplomati. Veleposlanici se u pravilu ne diraju - ma koliko odnosi zemalja krenu nadolje ili budu i na najnižim razinama, veleposlanik ostaje u misiji jer se ne prekidaju sve diplomatske veze. Tako je i sada. Protjerivanje ili otkazivanje gostoprimstva veleposlaniku izuzetno je ozbiljan čin u međunarodnim odnosima i njemu se pribjegava u rijetkim trenucima.
