Potrošnja se mjeri u stotinama milijuna KM

Lijekove u 
BiH uzimaju 
i na temelju Googlea

15.02.2017.
u 10:15

Posljednji podaci, koji se odnose na 2015. godinu, pokazuju da je potrošnja lijekova, gledajući u novcu, iznosila više od pola milijarde maraka, preciznije 597,097.794 KM. Najviše novca izdvojeno je za lijekove za kardiovaskularni sustav, a pri vrhu je i potrošnja lijekova za živčani sustav, potvrdila je Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, piše Večernji list BiH.

Kriza povećala prodaju

Kad se ove brojke uzmu u obzir, onda smiješno zvuče vijesti još iz prošlog desetljeća kad su liječnici upozoravali građane da smanje unos lijekova, s obzirom na to da ih je navedena 2015. višestruko premašila. Primjerice, 2009., kad je počela svjetska gospodarska kriza, na lijekove se potrošilo 467 milijuna maraka pa se upravo toj krizi puno toga i pripisivalo, a šest godina kasnije, kad je kriza već jenjavala, popilo se lijekova za 130 milijuna maraka više. Osim onih što piju preporučene lijekove, velik broj ljudi konzumira lijekove koje im nitko nije propisao. Piju ih, kako tvrde, zato što se osjećaju bolje. Brojne bosanskohercegovačke obitelji u svojim kućanstvima imaju mini ljekarnu. - Još je gora situacija kad se zna da određen dio građana koji žive bliže Hrvatskoj i imaju tamošnje zdravstveno osiguranje i u toj zemlji kupuju lijekove jer su mnogi od njih jeftiniji. Kad se to uzme u obzir, brojke o kojima danas pričamo puno su veće i prelaze onu koju ste spomenuli, kazao nam je jedan liječnik opće prakse iz ZHŽ-a.

Zaostajemo za RH

Upravo je u susjednoj Hrvatskoj u 2015. potrošena milijarda i 300 milijuna KM na lijekove, što su dramatične brojke. - Ne radite svoje ljekarne kod kuće. Mogu se dogoditi velike komplikacije. Ako se lijekovi uzimaju izvan kontrole, ako im je istekao rok trajanja, ne znate čemu lijek služi ili ste ga posudili od susjeda, možete napraviti veliki problem. Apeliramo da se lijekovi uzimaju u skladu s onim što kaže liječnik, a ne po vlastitoj ingerenciji ili na osnovi “Google doktora”, izjavila je liječnica Ivana Šmit za Dnevnik Nove TV. Ono što je osobito zabrinjavajuće kad su lijekovima skloni građani BiH u pitanju jest povećanje broja korisnika antidepresiva i anksiolitika. Lijekovi za smirenje mnogima su pomoć u ublažavanju tegoba. - Ono što je problematično jest potrošnja bez recepta. Lijekovi za smirenje služe da se ukloni neugodan simptom u određenom razdoblju liječenja dok čekamo da ili psihoterapija ili drugi lijek, kao što je antidepresiv, “proradi”. Uzimanje apaurina i sličnih lijekova iz skupine benzodijazepina (Lexillium, Xanax, Ansilan, Loram itd.) na svoju ruku jednako je uzimanju marihuane, heroina i kokaina. To je nezakonita upotreba psihoaktivnih supstancija - riječi su doc. dr. Alme Džubur-Kulenović, direktorice neuropsihijatrijskih disciplina na UKC-u u Sarajevu.

S obzirom na situaciju u BiH, nažalost, ovakve brojke ne iznenađuju. Loša financijska situacija i neriješena pitanja još iz vremena rata, kao i brojni drugi problemi, razlog su povećanja potrošnje iz godine u godinu.•

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?