Sarajevo Film Festival u protekla je tri desetljeća izrastao u najveći filmski, pa možda i kulturni događaj u ovome dijelu Europe. Potvrdilo se to i ove godine na 29. SFF-u koji je obilovao odličnim filmskim ostvarenjima, uglednim gostima i popratnim sadržajima. Sve to privuklo je tisuće ljubitelja sedme umjetnosti iz cijelog svijeta u Sarajevo (i) ovog kolovoza.
A da ima onih kojima sve to nije po volji, pokazalo se snažnom instrumentalizacijom jednog "incidenta" koji ponajmanje govori o SFF-u, a mnogo više o zloupotrebi i političkoj manipulaciji umjetnošću. U sklopu pratećeg programa SFF-a održan je "Cinelink Drama Showcase Telekoma Srbija" na kojem je predstavljen srbijanski film Radoša Bajića "Heroji Halyarda" u kojem su četnici prikazani kao pozitivci. Iako je jasno da se ne radi o programskom sadržaju SFF-a, organizatori su se našli na udaru političkih i medijskih kritika jer su "dopustili veličanje četništva u Sarajevu". Dio bošnjačkih medija i intelektualaca otvoreno je napao SFF, nastojeći čak u kontekst cijele priče dovesti i nacionalnu pripadnost direktora Festivala Jovana Marjanovića.
Tako su se idealno uklopili u matricu političke zloupotrebe umjetnosti koja je u Srbiji uvelike uzela maha. Nije da toga nema i u drugim zemljama, ali način na koji srpska kinematografija nastoji uljepšavati bližu i dalju povijest teško se može mjeriti s bilo čime. Bajićevi "Heroji Halyarda" tipičan su primjer toga jer se povijesni događaji ne samo redizajniraju već i fragmentirano pokazuju kako bi se poslale političke poruke. Proces rehabilitacije četničkog pokreta u Srbiji traje dugo, a uključenost države i njezinih poduzeća u financiranje filmskih projekata koji tome pridonose samo pokazuje da je u pitanju planska aktivnost.
Priča o četničkom spašavanju petstotinjak američkih, odnosno savezničkih pilota pred kraj Drugog svjetskog rata trebala bi, valjda, anulirati teške zločine koje je pokret Draže Mihailovića počinio nad nesrbima. Mihailović je osuđen za ratni zločin i pogubljen 1946. godine u Beogradu, ali je 2015. u Srbiji skandalozno rehabilitiran.
Srpska filmska industrija i prije "Heroja Halyarda" dala je svoj doprinos rehabilitiranju "Dražinih četnika", i to kroz serijal "Ravna Gora". Romantičarski je to i povijesno itekako iskrivljen pogled na Mihailovićev lik emitiran u 10 nastavaka. Četnici su u ovom filmskom uratku prikazani kao nekakva humana prva europska gerila i pokret otpora. I dok je "Ravna Gora" više bila namijenjena domaćoj javnosti, "Heroji Halyarda" bi, zbog same tematike, valjda trebali četnički pokret predstaviti Zapadu. Baš u trenutku kada je službenom Beogradu itekako važno da ga se pozitivno doživljava i razumije njegova današnja politika, pa i u kontekstu "povijesnih okolnosti".
Kako srpska kinematografija, najblaže kazano, manipulira poviješću, vidjelo se i na primjeru filma "Oluja" redatelja Miloša Radunovića. A vjerojatno će se vidjeti i u filmu "Linija" Dragoljuba Elčića, koji, već prema najavama, na izvjestan način glorificira opsadu Sarajeva. Slučajnost je, valjda, što je informacija o državnom sufinanciranju tog projekta objavljena isti dan kad i afera s prikazivanjem najave filma "Heroji Halyarda" u Sarajevu.
Zbog svega navedenog, a ponajviše zbog onoga što je SFF donio i što donosi umjetnosti, ugledu, turizmu, bila bi šteta da ovaj festival bude posljednja žrtva u filmskoj akciji šminkanja srpske povijesti. Uostalom, Draža i četnici ove godine gotovo da i nisu "bili" na SFF-u, već su njegovi sljedbenici njegov dolazak najavili tek u trominutnoj najavi. A kad se snimi film, "Herojima Halyarda" ne smije se dopustiti "postrojavanje" na crvenom tepihu.
