Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

U Tužiteljstvu 350 predmeta ratnih zločina u BiH protiv 3800 osoba

22. listopada 2021. u 13:47 0 komentara 766 prikaza

Milanko Kajganić, koji je u srijedu na sjednici Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća BiH izabran za vršitelja dužnosti glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH, u ekskluzivnom intervjuu za Večernji list govori o prvim potezima koje namjerava poduzeti te planovima u radu ove pravosudne institucije. Kaže kako će prvo održati kolegije sa suradnicima, zamjenicima i tužiteljima kako bi se definiralo što je to što treba pokušati promijeniti da bi se poboljšali rezultati Tužiteljstva do kraja godine.

- Nastavit ćemo raditi na ispunjavanju onoga što nam je sugerirano u izvješćima međunarodnih organizacija, kao što je OESS i drugi. U tom smjeru ćemo gledati kako dati doprinos da poboljšamo rezultate rada Tužiteljstva - kazao je Kajganić. U kontekstu prioriteta rada, podsjetio je kako Tužiteljstvo ima dva odjela. Jedan od njih je Odjel za ratne zločine i prioritet u radu toga odjela je, naglasio je on, na provedbi zadataka koji proizlaze iz revidirane strategije o procesuiranju predmeta ratnih zločina, osobito radu na najsloženijim predmetima i na poboljšanju regionalne suradnje. Potvrdio je kako trenutačno u Tužiteljstvu imaju oko 350 predmeta protiv 3800 osoba koje su prijavljene ili protiv kojih se vode istrage. U kontekstu političke situacije i refleksije na rad Tužiteljstva, Kajganić je poručio kako Tužiteljstvo BiH radi u skladu sa svojim nadležnostima propisanim zakonima BiH i ne osvrće se na dnevnopolitičke događaje u BiH.

Večernji list: Imenovani ste za vršitelja dužnosti glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH. Kako je protekao vaš prvi radni dan?

- Tek sam danas (jučer, nap. a.) poslijepodne službeno dobio odluku o imenovanju za vršitelja dužnosti glavnog tužitelja te sam izvršio primopredaju s kolegicom Gordanom Tadić, tako da sam trenutačno u procesu skeniranja stanja u Tužiteljstvu BiH i priprema za daljnji rad.

Večernji list: Može li se u ovom trenutku reći koji će biti vaši prvi koraci i planovi u radu kao v. d. glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH?

- Prvo ću sa svojim suradnicima, kolegama zamjenicima glavnog tužitelja i tužiteljima Tužiteljstva BiH održati kolegije i na njima ćemo zauzeti stavove o tomu što je goruće što trebamo pokušati promijeniti kako bismo rezultate Tužiteljstva BiH poboljšali do kraja godine. Nastavit ćemo raditi na ispunjavanju svega onoga što nam je sugerirano u izvješćima međunarodnih organizacija, kao što je OESS i drugi. U tom smjeru ćemo gledati kako dati doprinos i poboljšati rezultate rada Tužiteljstva.

Večernji list: Koji su to prioriteti kada je riječ o radu Tužiteljstva BiH?

- Prioriteti su sve ono što je javnosti već poznato. Zna se da Tužiteljstvo BiH ima dva odjela. Prvi je Odjel za ratne zločine i prioritet u radu toga odjela je na provedbi zadataka koji proizlaze iz revidirane strategije o procesuiranju predmeta ratnih zločina, osobito radu na najsloženijim predmetima i na poboljšanju regionalne suradnje. Rezultate poboljšanja regionalne suradnje vidjeli smo u prethodnom razdoblju gdje pokušavamo sa susjednim zemljama, Srbijom, Crnom Gorom i Hrvatskom, uspostaviti što tješnju suradnju kako bismo osigurali da se procesuiraju svi odgovorni za ratne zločine. Što se tiče drugog odjela, to je Odjel za organizirani kriminal i korupciju te je u tom odjelu u fokusu sada procesuiranje predmeta visoke korupcije i Tužiteljstvo BiH će na kolegijima zauzeti stavove te predložiti mjere kako poboljšati rad na tim predmetima. Taj rad ne ovisi samo o Tužiteljstvu BiH nego prvenstveno i o partnerskim policijskim agencijama u BiH te, naravno, Sudu BiH.

Večernji list: Spomenuli ste tematiku ratnih zločina. To je bolna tema za sve u BiH. Kada će se, po vašem mišljenju, riješiti preostali slučajevi te koliko će vremena biti potrebno za to? Ima li istine u pojedinim ocjenama da nije ravnopravan tretman u tom kontekstu prema stranama iz rata?

- Što se tiče ratnih zločina, to je, kako ste i kazali, bolna tema i jasno je da nitko nije zadovoljan, ni jedni predstavnici žrtava u BiH, međutim, mi u Tužiteljstvu BiH pokušavamo uraditi ono što je najviše moguće i što je u našoj moći i objektivno. Znate da je donesena revidirana strategija i da je rok za procesuiranje kraj 2023. godine. Donesena je prošle godine i mi smo tijekom ove godine poduzeli korake da provedemo sve ono što je Tužiteljstvu BiH naloženo u toj strategiji. Jasno nam je svima kako vjerojatno neće nikada biti završeni svi predmeti ratnih zločina jer mi trenutačno imamo u Tužiteljstvu BiH oko 350 predmeta protiv 3800 osoba koje su prijavljene ili protiv kojih se vode istrage. Mnoge od tih osoba nisu dostupne tijelima progona BiH. Ali ćemo, poštujući načela strategije, pokušati poboljšati naš rad u tom segmentu. Želim reći još da se zaista u Tužiteljstvu BiH trudimo da što manje bude takvih stavova koje ste naveli - stavova da nije isti tretman prema svima oštećenima ili prema svima osumnjičenima.

Ja tvrdim da to nije točno i nastavit ćemo se truditi javnosti to i pokazati.

Večernji list: Koliko politička situacija u BiH utječe na rad pravosuđa, a u ovom slučaju Tužiteljstva BiH?

- Naravno da utječe negativno, međutim, Tužiteljstvo BiH je neovisno tijelo, neovisno o politici, tako mora biti i tako je predviđeno u pozitivnim pravnim propisima. Mi ćemo se truditi izbjeći bilo kakav utjecaj. Tužiteljstvo BiH radi u skladu sa svojim nadležnostima propisanim zakonima BiH i ne osvrćemo se na dnevnopolitičke događaje u BiH.

Večernji list: Kako biste ocijenili situaciju u bh. pravosuđu danas? Gdje postoji prostor za pomak?

- Ne možemo smatrati da je problem samo u jednoj instituciji ili u jednom dijelu pravosuđa. Smatram da ćemo kroz kontakte i otvorene razgovore s Visokim sudbenim i tužiteljskim vijećem BiH te, naravno, drugim pravosudnim institucijama u BiH doći do odgovora gdje bismo mogli poboljšati procesuiranje predmeta u BiH. Kažem, nije nikada problem samo u jednoj strani. Što se tiče konkretno Tužiteljstva BiH i svih tužiteljstava u BiH, a imamo ih četiri, neopravdano se u javnosti samo Tužiteljstvo BiH stavlja u fokus kako je odgovorno za cjelokupno stanje u BiH, što nije tako. Ali kažem, za tužiteljstva je vrlo bitna situacija, odnosno obučenost i osposobljenost policijskih agencija koje zajedno s tužiteljima otkrivaju kaznena djela. I ako tu nismo na adekvatnoj razini obuke i opremljenosti i angažiranosti, onda će sigurno izostati i rezultati tužiteljstava. U tom smjeru ćemo otprilike i poduzimati korake u daljnjem radu kako bismo poboljšali rezultate.

Večernji list: Bili ste sudionik brojnih skupova o temi europske pravne prakse, kao i usklađivanja naše prakse s onom europskom. Evo, gdje su najveći izazovi danas za BiH u tom kontekstu?

- Bosna i Hercegovina, a osobito Sud i Tužiteljstvo BiH, zaista u velikom postotku primjenjuju europsku praksu sudova, a osobito Europskog suda za ljudska prava i Međunarodnog mehanizma za bivšu Jugoslaviju, koji su nam dosta pomogli u izgrađivanju sudske praske u BiH. To je vidljivo osobito kada sudjelujemo u regionalnim konferencijama zajedno sa zemljama u okruženju, gdje se vidi i osjeti taj pomak koji je rezultat korištenja praske Europskog suda za ljudska prava u praksi Tužiteljstva i Suda BiH. Moramo nastaviti u tom smjeru i smatram da je i korektivni čimbenik u tom smjeru i bitna uloga svih pravosudnih institucija, a osobito sudova u BiH. 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.